Ne postoji razmjena struje unutar BiH

Iako je izvoz struje, prema podacima Centralne banke BiH, za 144 miliona KM veći od uvoza, za sada je nemoguće unutar granica BiH organizovati razmjenu struje kako bi privreda i stanovništvo jeftinije dobili ovaj proizvod, tvrde u elektroprivredama i u Federalnoj regulatornoj komisiji za struju (FERK).

Trenutno od tri postojeće elektroprivrede u BiH jedni izvoze, a drugi uvoze struju.

“Struja je roba, a BiH, iako smo dio evropske mreže za razmjenu struje, nema vlastito jedinstveno tržište te robe. No, u skladu s Atinskim sporazumom o jedinstvenom evropskom energetskom tržištu, 10. novembra prošle godine donijeli smo odluku prema kojoj oni koji imaju višak ili manjak struje mogu izlaziti na slobodno tržište i kupovati ili prodavati struju”, kažu u FERKu, napominjući da znaju da “Elektroprivreda HZ HB” uvozi struju za dvije trećine svojih potreba.

“Elektroprivreda HZ HB”, koja je prošle godine uvozila struju po cijeni od 37 eura za megavat-sat, ove godine će taj uvoz plaćati oko 62 eura. Kažu da ne postoji mogućnost da im EP RS ili EP BiH svoje viškove proda po proizvodnoj ili nekoj drugoj povoljnijoj cijeni.

“Odluka visokog predstavnika od prije tri godine prema kojoj je EP BiH svoje viškove prvo morala ponuditi nama, stavljena je van snage novembarskom odlukom FERK-a prema kojoj svako svoje viškove može prodavati na međunarodnom tržištu. Sada sve tri elektroprivrede u BiH svoje viškove struje mogu samo nuditi i prodavati putem tendera i to na osnovu Zakona o javnim nabavkama”, pojašnjava Vlado Marić, direktor EP HZ HB. Pojašnjava da će oni svoj manjak nadoknaditi kupujući struju od četiri ili pet dobavljača od kojih je jedan “Elektroprivreda BiH”, koja je “krajnje korektno, putem tendera, svoj višak ponudila po cijeni od oko 45 eura po megavat- satu”.

Marić napominje da su ostali dobavljači dali cijene od 55 do 63 eura na šta EP HZ HB plaća distribuciju.

“Svi se žale da smo skupi i ‘monopolisti’. No, u FBiH već nekoliko potrošača ima dozvolu da kupuje struju iz uvoza i ne razumijem zašto je ne kupuju negdje drugdje ako ima jeftinije”, kaže Marić i napominje da je među “povlaštenim” kupcima i “Aluminij” iz Mostara, koji je najveći potrošač mostarske elektroprivrede.

Prema procjenama Ureda za programiranje razvoja FBiH, uz proizvodnju obje elektroprivrede, a zbog razvoja privrede, FBiH već sada ima manjak struje od oko 607 miliona kilovat-sati. Iz Ministarstva za energetiku i rudarstvo FBiH pojašnjavaju da je u novembru 2005. godine pokrenuta inicijativa za “rutinsko objedinjavanje energetskih bilansa, koja je, između ostalog, podrazumijevala i zajedničku gradnju energetskih objekata, ali zbog promjena u obje vlade ova inicijativa nije realizovana.