Srebrenička agonija

Sve ključa, prijeti se kolektivnim iseljenjem

Stanovnici ovog grada najavljuju zaposjedanje državnih i entitetskih institucija, a Milorad Dodik pokušava i potkupiti nezadovoljne Bošnjake koji traže izdvajanje iz Republike Srpske, što se, naravno, negativno odražava na ionako loše međuentitetske i međunacionalne odnose u Bosni i Hercegovini. Dodiku zaprijećeno atentatom, a Schwarz Schilling pokušava urazumiti Srebreničane i političare iz Federacije

Srebrenica je u svojevrsnoj pobuni! Naselje zlosretne sudbine, pred prošli rat grad s više od 30 hiljada stanovnika, a danas, naseobina s tri hiljade Srba i povratnika, Bošnjaka, a organiziran kao nekakva enklava na teritoriju Republike Srpske, uspavano je svekolikom nemanju, bez radnih mjesta i bilo kakve ozbiljnije privredne strukture. Donacije nisu donijele ništa do jasnije slike o užasavajućem siromaštvu bez etničkih odličja. U Srebrenici nikome nije dobro, prvo su poručili stanovnici ovog gradića preko svog novoformiranog inicijativnog odbora za kolektivno iseljenje povratnika iz opštine Srebrenica. Naravno uslijedili su i drugi koraci, različitim posljedicama.

No, sigurno je da između srebreničke prijetnje s početka marta i nedavne haaške presude postoji veza i Srebreničani je nazivaju sudbinskom. Ali, činjenica je da su u svom protestnom pismu – proglasu, upućenom međunarodnim i domaćim institucijama, ukazali na neodrživost ostanka u ovoj opštini i zaprijetili kolektivnim iseljenjem bošnjačkog i srpskog stanovništva. Zaista, tada, na početku, izrečeno je baš tako – Bošnjaka i Srba. Pomalo i nažalost, kasnije će se pokazati da to i nije baš tako.

- Ukazujemo na neodrživost ostanka u Srebrenici i upućujemo posljednje upozorenje najodgovornijim funkcionerima međunarodne zajednice i domaćih institucija vlasti da najhitnije pristupe izradi programa i konkretnih mjera koje bi naš život učinile podnošljivim i dostojanstvenim, - navedeno je u tom prvom proglasu.

U suprotnom, naveli su, svoju i sudbinu svoje djece, više ne žele povezivati za ovaj mrtvi grad i opštinu.

- Ako naši zahtjevi ne budu ispunjeni najkasnije do 14. marta ove godine, kolektivno i zauvijek ćemo napustiti Srebrenicu. Rješenje za nastavak svog života, također kolektivno, potražit ćemo u zgradama Predsjedništva, parlamenta i Savjeta ministara BiH, OHR-a i ambasada zemalja čiji predstavnici čine Savjet za provođenje mira.

Jedna rečenica iz dokumenta dostavljenog, generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija, Savjetu za implementaciju mira, predsjedavajućem EU, Predsjedništvu, Parlamentarnoj skupštini, Savjetu ministara BiH, entitetskim vladama, ali i Skupštini Republike srpske, interesantno je, poslužila je entitetskoj vladi u Banjaluci da od svega pere ruke iznoseći tvrdnju kako je riječ samo o bošnjačkoj inicijativi postavljenoj na trag zahtjeva Harisa Silajdžića o donošenju novog ustava i ukidanje entiteta. Ta rečenica glasi:

„Nećemo ostati u ustavno-pravnom poretku entiteta koji je počinio genocid i tražimo poseban status izvan Republike Srpske”!

Stoga je Milorad Dodik, predsjednik Vlade Republike Srpske, komentirajući ta zbivanja istakao da njegov kabinet čini sve da bude popravljeno ekonomsko stanje i uslovi života svih građana u Srebrenici. Po njegovom mišljenju sve je bilo ispolitizirano i nema razloga za ovakvu inicijativu, pogotovo što je nekoliko stotina Srba iz Sarajeva tražilo njegovu podršku u namjeri da sele. On ih je, veli, obavijestio kako njegova vlada nema smještajne kapacitete za njihove potrebe i on im ne može dati lažna obećanja.

- Vlada RS ima isti tretman prema svim izbjeglicama u Republici Srpskoj, bez obzira na nacionalnu pripadnost”, izjavio je Dodik, demantirajući da je bilo ikakvog pogoršanja i nekorektnog odnosa prema povratnicima u Srebrenici ili negdje drugo. Baš tada su mu se, pokazat će se samo na kratko usprotivili Srebreničani Srbi poručujući da zaista stoje uz susjede Bošnjake. Život u Srebrenici im je nesnosan i ne žele da se inicijativa iseljenja koristi u već izlizanim prepucavanjima dvije entitetske nacionalističke struje na vlasti. Ipak, takva buntovna podrška učas je umrla – kao da su se „srebrni“ Srbi pokajali što su tako nešto rekli. Ili su se prepali vlastitog vođe. Ne zna i sada više nije ni bitno – zamajac pobune ubrzavao je točak novih zbivanja.

Zahtjev iz Srebrenice bio je više nego glasan i odjeknuo je i u Banjaluci i u Sarajevu. Izgledalo je da samo treba čekati polovinu marta i vidjeti šta će biti naredni potez stanovnika skršenog grada sa sjeveroistoka Bosne. No, uz ova događanja još dvije epizode su vezane za odnose ovog geografskog područja i Milorada Dodika.

Dodik je najavio da će Republika Srpska inicirati formiranje instituta za istraživanje genocida, čije će sjedište biti u Srebrenici, pa je apelirao na sve strane u BiH da taj, veoma osjetljiv posao zajednički urade. Institut bi istraživao genocid u Srebrenici i sve prethodne i s tim upoznao nove generacije. Ipak, Dodik jenaglasio kako Republika Srpska ne prihvaća kolektivnu odgovornost i iskazao svoje nerazumijevanje za političare iz Sarajeva koji uporno pokušavaju da održe priču o kolektivnoj odgovornosti.

- Ako je u pitanju kolektivna krivica s kim će se onda pomiriti? - upitao je Dodik, odmah dodajući tvrdnju kako do pomirenja ne može doći ako se iz Sarajeva nastavi s dosadašnjom retorikom.

Druga epizoda, uz spomenuta događanja, ali, čini se, nije s njima u vezi, donijela je nove glavobolje. Milorad Dodik je dobio i uvredljivo pismo, upućeno iz pošte u okolini Tuzle, s prijetnjom do sada nepoznatog pokreta “Nova BiH” da će njegovi pripadnici dići u zrak njegov automobil i kolonu vozila iz Dodikove pratnje. i, još, pobit će i članove njegove porodice.

- Već smo instalirali vod boraca u Banjaluci sa najsuvremenijom opremom za uništavanje tenkova sa pristojne udaljenosti, aviona i helikoptera. Cilj je dići u vazduh kompletnu kolonu vozila koja te bude pratila bilo kuda iz Banjaluke, zajedno s tobom. Platili smo čovjeku iz tvoje stranke, koji će za milion maraka odavati podatke o tvom kretanju Presuda iz Haga je nama iz ‘Nove BiH’ dobrodošla, jer po njoj znači da nema genocida ma šta jedan narod činio drugom. Sada je na vas red da vas ‘genociramo’, a svi Srbi su vječna meta za gerilsko napadanje i uništavanje od strane uvrijeđenih, poniženih i onih kojima su poklani očevi, braća, djeca i ostali, tada nemoćni da se brane. ‘Nova BiH’ će uništavati kamione i autobuse sa srbijanskim registracijama i porušit će sve mostove na Drini, - navodno je stajalo u pismu.

Sa sadržajem prijetećeg pisma upoznato je Dodikovo obezbjeđenje i vrh policije Republike Srpske. Nikakvih komentara nije bilo, od nekog drugog, nije bilo.

Ipak, pokazalo se, prilike u Srebrenici su postajale sve složenijim. Već je rečeno, Srbi su se izuzeli iz ove priče, a onda su, na zasjedanju Skupštine opštine, Bošnjaci, bez prisustva srpskih odbornika, usvojili rezoluciju kojom traže uvođenje posebnog statusa i izdvajanje ove opštine iz ingerencija Republike Srpske. Dakle, dokument nove vrste! Poslanici Srbi su, naravno, napustili sjednicu uz obrazloženje da nemaju mandat za narušavanje ustavno-pravnog poretka i kršenje Dejtonskog sporazuma, što je, tvrdilo se, učinjeno donošenjem ove rezolucije. Smatrali su da je jednostranim činom proglašenja rezolucije samo preimenovana inicijativa za kolektivno iseljenje povratnika iz Srebrenice u inicijativu o posebnom statusu, što samo pojačava međunacionalne tenzije. U usvojenoj rezoluciji je navedeno da se ustavnopravni položaj Srebrenice mora uskladiti s položajem koji je postojao prije započinjanja “projekta genocida”, što podrazumijeva njihovo stavljanje pod isključive ingerencije BiH kao države, a izvan entiteta.

Prije usvajanja ove rezolucije, u dijelu sjednice kojem su prisustvovali i srpski odbornici, izglasan je jednoglasan zaključak da SO Srebrenica prihvata presudu Međunarodnog suda pravde u Hagu po tužbi BiH protiv Srbije za genocid, uz dodatne zahtjeve da nadležni donesu odluke o zabrani negiranja genocida i da Međunarodni sud pravde u Hagu da tumačenje nedavne presude u okončanom postupku što ga je Federacija bIH vodila protiv Srbije i Crne Gore.

Naravno, u ionako ustalasanoj Bosni i Hercegovini, srebrenička događanja su političku temperaturu podigla u nebeske visine i zapljuštale su, ako bi drukčije bilo, dijametralno suprotne reakcije. Srpska udruženja izbjeglica i porodica poginulih i nestalih lica iz Srebrenice zatražila su od Vlade i parlamenta Republike Srpske da hitno uvede privremene mjere u ovoj opštini pošto lokalne bošnjačke vlasti nastavljaju da ignoriraju i krše Ustav i Daytonski sporazum.

Ponovo se oglasio Milorad Dodik sada najoštrije osuđujući donošenje rezolucije, ocjenjujući je neustavnom, nezakonitom, pravno ništavnom i nedopustivom. Nazvao ju je uznemirujućim aktom s političkom pozadinom i značajnim doprinosom pogoršavanja atmosfere i odnosa u BiH.

- Bez obzira na nastojanja bošnjačkih političkih predstavnika, Srebrenica će trajno ostati sastavni dio srpskog entiteta, a svaki pokušaj narušavanja ustavno-pravnog poretka biće energično osujećen, - zaprijetio je Dodik, poručujući da unatoč najnovijim zbivanjima njegova Vlada ostaje opredijeljena ka snažnom doprinošenju ekonomskom oporavku i razvoju Srebrenice, pa i davanju statusa područja od posebnog interesa.

- U slučaju da opštinski organi u Srebrenici nastave sa nepoštivanjem Ustava i zakona RS, Vlada se neće dvoumiti da, u skladu sa svojim nadležnostima, raspusti lokalne organe vlasti u Srebrenici i na taj način obezbijedi vladavinu prava na cijeloj teritoriji Republike Srpske, - dopunio je prijetnju Dodik.

Nije šutio ni Nebojša Radmanović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, pa je ocijenio je da je cilj usvajanja rezolucije SO Srebrenica stvaranje problema u Republici Srpskoj, pogotovo što je sve urađeno bez prisustva srpskih odbornika, što jasno ukazuje na pokušaj preglasavanja jednog naroda u BiH. A tako se, prema njegovom mišljenju, ne može graditi budućnost Republike Srpske i BiH.

Drugu stranu, bošnjačku, svojom izjavom, podržao je Sulejman Tihić, predsjednik SDA BiH, jasno poručujući kako smatra da je riječ o sasvim legalnom i legitimnom političkom aktu političke volje građana Srebrenice koji se ne može okarakterizirati kao antiustavni čin ili čin koji nije u skladu sa Daytonskim sporazumom pa bi ga, kroz odgovarajuću ustavnu proceduru i uz političke dogovore, trebalo realizirati.

Valjda Opštinsko vijeće Srebrenica ima pravo da izrazi svoju političku volju, a realizacija te političke volje, normalno, morala bi da bude u skladu sa Ustavom i zakonom, - kazao je Tihić, ne zaboravljajući istaći kako OHR i Christian Schwarz Schillingnisu u pravu kad su i prije ovog događanja upozoravali da niko pa ni Srebreničani ne smiju dirnuti u Daytonski ustav. No, na tragu najnovijih zbivanja, iz institucija međunarodne zajednice, u prvi mah nije bilo oglašavanja, kao da je tražen predah za utvrđivanje nekakve nove platforme. Na kraju, oglasio se upravo Christian Schwarz Schilling s mišljenjem da bi hrvatski model podsticaja za obnovu Vukovara bio bi najprimjereniji i za Srebrenicu. Visoki predstavnik međunarodne zajednice je kazao da su prijedlozi za izdvajanje Srebrenice iz sastava Republike Srpske neprihvatljivi, ali da tom gradu treba prije svega pomoć u investicijama i osiguravanju povratka izbjeglica:

- To je slično modelu Vukovara koji predstavlja posebno područje uz dosta povlastica. Predstavlja nešto iz čega bi se dao napraviti dobar paket za Srebrenicu.

Tako je kazao je njemački diplomat i time odbacio zahtjev bošnjačkih vijećnika u Općinskom vijeću Srebrenice.

Poslije te etape, locirane na polovinu marta, izgledalo je da ostaje činjenica kako je rezolucija poslana svim državnim tijelima vlasti, a da bošnjačka strana i dalje insistira da se o njoj raspravlja i u Parlamentu BiH.

Pucalo je, međutim, i puca i dalje.

Međunarodna zajednica je zaključila da se sve potkuhava i dalje dosoljava u i iz Sarajeva! Christian Schwarz Schilling našao je za shodno pozvati Sulejmana Tihića, Harisa Silajdžića i Zlatka Lagumdžiju na zatvoreni sastanak s kojeg je „procurilo“ da je visoki predstavnik pokušao s „očinskim savjetima, pa onda grdnjom i prijetnjama urazumiti „bošnjačku trojku“ tražeći od njih odustajanje od podrške Srebreničanima. Navodno, razišli su se u strašnoj svađi, duboko zavađeni. OHR je otvoreno podržao Dodika. Schwarz Schilling je zaprijetio i Srebreničanima posebnom izolacijom ako ne odustanu.

Opet su se oglasili Bošnjaci Srebrenice. Poručuju da će, ako im ne bude udovoljeno, povratnici u ovu opštinu preseliti pred zgradu OHR-a. Postaviti će šatore i na taj način početi život u glavnom gradu BiH.

- Mi smo navikli na najgore, tako da nam neće biti problem da živimo u šatorima. Prvo će doći oko šest stotina Srebreničana, nakon čega će sa pokretnom imovinom, stokom i traktorima Srebrenicu napustiti svi povratnici, - poručuje predsjednik Odbora za iseljenje Ćamil Duraković.

Ipak, spremni su s predstavnicima političkih stranka razgovarati o ovoj odluci, ali svakako i ni po koju cijenu ne žele ostati dio “na genocidu nastale tvorevine”, a ne žele mito u obliku obećanja Vlade Republike Srpske da u Srebrenicu uloži 12 miliona KM za ekonomski oporavak.

-To je pokušaj kupovine žrtava, slobode. Mogu ovaj grad posuti i draguljima, ali to ništa ne vrijedi ako moramo živjeti po zakonima RS, ako nas čuva njihova policija, ako iz dana u dan su srećemo one koji su pobili naše najmilije. Ne želimo biti niti dio Federacije BiH, a pogotovo ne Republike Srpske. Hoćemo, po uzoru na Brčko, da imamo poseban status. Smatramo da nakon svega što smo proživjeli na to imamo pravo. Ne može Memorijalni centar u Potočarima, gdje počivaju kosti na hiljade naših srodnika, ostati dio entiteta koji je odgovoran za njihovu smrt, - poručeno je iz Udruženja Srebreničke majke. Schwarz Schillinga podsjećaju na odluku Međunarodnog suda pravde kojom je jasno rečeno da je u Srebrenici počinjen genocid.

-Ako je cijena njegovog mandata svrstavanje uz počinioce genocida, onda po prvi put u OHR i njegovom sadašnjem visokom predstavniku vidimo zaštitnika ubica, koji je spreman uništiti posljednje tragove života u Srebrenici”, rekla je Hajra Ćatić u ime Udruženja građana Žene Srebrenice.

Oglasio se i Glavni odbor Stranke demokratske akcije podržavajući zahtjeve za posebnim statusom Srebrenice i područja odakle potječu žrtve genocida (Žepa, Vlasenica, Bratunac, Milići), izraženo je nezadovoljstvo što presudom Međunarodnog suda pravde u Haagu Srbija nije proglašena suizvršiocem u genocidu te što genocid nije potvrđen na cijeloj teritoriji BiH.

Zaključeno je kako su u politici međunarodne zajednice prema BiH primjetni ozbiljni znaci kompromiserstva i popuštanja snagama opstrukcije. To je naročito vidljivo kroz odnos prema presudi Međunarodnog suda pravde i ponašanja u aktuelnom procesu reforme policije. Međunarodna zajednica je pozvana da ostane dosljedna univerzalnim ali i vlastitim proklamiranim principima u procesu reformi u našoj zemlji. Od organa vlasti BiH traži se usvajanje zakona o zabrani negiranja genocida i obilježavanja mjesta stradanja. Osuđuju se svi dosadašnji istupi organa i pojedinaca koji su negirali genocid i posljedice genocida u BiH.

I tu je nekako vremenska konačnica martovskog dijela ove priče. Preostaje izgleda, samo čekanje danih rokova. Hoće li planuti? Teško je reći, tek tačku je za sada, ipak postavio OHR. Schwarz Schilling je poslao poruku u Srebrenicu:

- Ukoliko bi Skupština opštine Srebrenica donijela odluku o izdvajanju iz RS, visoki predstavnik neće imati izbora i moraće preduzeti određene mjere. OHR je razmotrio rezoluciju i smatra da se radi o pravnom aktu koji izlazi van okvira ovlašćenja opštine, defi nisanih Ustavom RS i Zakonom o lokalnoj samoupravi, kao i Statutom opštine. Njom su obuhvaćena pitanja koja su u nadležnosti organa vlasti RS, odnosno državnih organa. Kako svi u BiH moraju poštovati Daytonski sporazum, zahtijevam da sve političke stranke i nadležne institucije u BiH reagiraju na odgovoran način. Stoga OHR neće trenutno preduzimati mjere u vezi sa ovom rezolucijom, ali ne znači da to neće biti urađeno ukoliko se ne prestane s najavljivanjima neželjenih događanja, - napisao je visoki predstavnik Srebreničanima.

To je, za sada, sva izvjesnost.

Milan Pekić

---------------------------------------------------------------------------------

Meklheni: U Srebrenici je potrebno poboljšati život

Nedavnu jednodnevnu posjetu Srebrenici američki ambasador u BiH Daglas Meklheni (Douglas McElhaney) započeo je susretom s općinskim načelnikom Abdurahmanom Malkićem i predsjednikom Skupštine općine Radomirom Pavlovićem.

Jednosatni razgovor u kojem je učestvovala i direktorica USAID-a za BiH Džejn Nendi (Jane Nandy) bio je zatvoren za javnost.

Ambasador Meklheni je, izrazivši zadovoljstvo tokom susreta sa Malkićem i Pavlovićem,novinarima kratko pojasnio da je sa domaćinima razgovarao o mogućnostima poboljšanja uvjeta života u ovom gradu, ali nije dao nijedan konkretan podatak koji su to načini koji bi život u Srebrenici učinili ljepšim.

Američki ambasador se u Srebrenici sastao i sa predstavnicima nekoliko nevladinih organizacija, među kojima nije bilo onih na čijem čelu stoje Bošnjaci povratnici u ovaj grad.

U popodnevnim satima ambasador Meklheni razgovarao je u Potočarima i s predstavnicama Udruženja “Srebreničke majke”.

Malkić: Dolaze američki poduzetnici

- Inicirali smo poseban status i sada je na državnom i entitetskom nivou da vide kako doći do zakona koji će dati Srebrenici tu neku posebnost. Meklheni je na ovo kazao da je to stvar naših dogovora. Džejn Nendi nam je rekla da bi ovih dana mogli doći i neki američki biznismeni koji bi pomogli da se sa ekonomskog aspekta popravi situacija u Srebrenici - kazao je Malkić nakon sastanka.