Slovenija postala 13. zemlja eurozone

Slovenija je prva od novih zemalja članica Europske unije koja ulazi u eurozonu i preuzima euro kao platežno sredstvo.

U nepunih 20 godina Slovenija je promijenila četiri valute. U posljednjih 15 godina plaćalo se u tolarima prije toga u dinarima, a od jučer Slovenija se pridružila zemljama eurozone. Tolar će biti paralelna valuta još do 15. ovog mjeseca.

Velika ušteđevina

Veliki broj Slovenaca ima veliku ušteđevinu još iz vremena njemačke marke, a uvođenjem eura uglavnom preračunavaju cijene u markama, što je mnogo lakše, jer je jedan euro dvije marke, dok je preračunavanje jednog eura u tolarima kompliciranije: jedan euro je naime 239,64 tolara, a kada uzmete milion tolara tada je to jedva 4.200 eura.

Cijene u eurima i tolarima

Zabrinutost da bi uvođenjem eura mogle i porasti cijene proširena je i u Sloveniji. No u tijeku informacijske kampanje za euro izražen je optimizam da promjena valute neće pospješiti inflaciju. Za neke proizvode očekuje se čak i pad cijena. Cijene su još od proljeća prošle godine ispisane u obje valute, nešto većim brojkama u tolarima, a nešto manjim u eurima. Od jučer je suprotno, cijene su sada velikim brojkama ispisane u eurima, a malim u tolarima i tako će biti sve do kraja ove godine.

Do kraja prošle godine slovenska je nacionalna banka izdala 450.000 početnih paketa s kovanicama od 12 eura i 52 centa koji su u nekim mjestima kao u Ljubljani nestali sa šaltera za nekoliko sati. To pokazuje da u Sloveniji vlada veliki interes za euro. Prognozira se da promjena valute i prijelaz na euro neće predstavljati velike poteškoće za dva miliona slovenskih građana.

Slovenci već dobro upoznati s eurom

„Uvođenje eura je povjesni događaj za Sloveniju i uvjeren sam da će se prijelaz na euro odvijati glatko i bez problema, a znam da su Slovenci već dobro upoznati s novčanicama i kovanicama eura“, naglasio je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso. I zaista, prema anketama 80% Slovenaca poznaju euro, jer slovenski građani putuju mnogo, a mnogi imaju već dugo eure u svojem novčaniku.

Prilika za modernizaciju ekonomije

„Prihvaćanje eura u Sloveniji je veliki događaj, jer on predstavlja ne samo veliku priliku za Slovence i slovensku ekonomiju već i veliko zadovoljstvo za ostalih 12 zemalja eurozone zbog činjenice što mogu pozdraviti novu članicu i to prvu članicu iz skupine zemalja koje su pristupile Europskoj uniji 2004. godine“, naglasio je povjerenik Joaquim Almunia koji je istakao kako će euro dati veću zaštitu slovenskom gospodarstvu, konkretno manju inflaciju i niže kamate, ali i izazove kako bi se izvukla korist od članstva u eurozini, prije svega kroz modernizaciju ekonomije.

Prijelaz na euro bez nostalgije

Sadašnja situacija je drukčija nego prije pet godina kada su Njemačka, Italija i Austrija prelazile na euro. Premda poneki Slovenac namjerava sačuvati pokoju novčanicu i kovanicu tolara, ali Slovenci su daleko od nostalgije i situacije koja je vlada prije pet godina kada je „pokopana“ primjerice njemačka marka.

Ipak, među stariji osobama postoje osobe kojima je ovo već peta promjena valuta, pa stoga ne iznenađuju pozivi u slovenskom informacijskom uredu za euro i pitanje do kada će vrijediti euro. Na ovo pitanje slovenske vlasti odgovoraju da se nadaju da je ovo zadnja promjena valute.

Rumunija i Bugarska slave pristup EU

Bugarska i Rumunija su prvog Januara nove godine pristupili Evropskoj uniji. Time se broj članica povećao na 27, a granice Evropske unije su prvi put dostigle region Crnog mora.

Sat prije nego je u Njemačkoj započeo novogodišnji vatromet, na stotine hiljada ljudi na ulicama Bukurešta je slavilo pristup Rumunije Evropskoj uniji. I tamo je također priređen prigodan vatromet. Na binu centralnog univerzitetskog trga, gdje su se nekada održavale anti-komunističke demonstracije i gdje se sada vijori zastava Evropske unije, našao se i njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier kako bi Rumunima u ime njemačkog predsjedavanja evropskim Vijećem zaželio dobrodošlicu:

“Građani Bukurešta, ja sam njemački ministar vanjskih poslova i dobro došli u Evropsku uniju. Želim vam sretnu novu godinu”.

Steinmeier je u Bukureštu također naglasio:

“To je također jedan dobar dan za Evropu, jer je pristup Rumunije i Bugarske dalji korak ka prevazilaženju podjela u Evropi, posljedica hladnog rata i konfrontacija nekadašnjih blokova”.

Da susjedi Bugari kao i Rumuni neće biti građani druge klase u Evropskoj uniji, to je Steinmeier rekao već po dolasku u Bukurešt:

“Zbog toga sam također ovdje, kako bih signalizirao da su Rumuni imali jednu dugu, tešku i dugu fazu na svom trnovitom putu”.

Većina ljudi u Bukureštu je bila radosna, penzioneri, mladi ljudi, djeca. Pri tom je jedna žena naglasila:

”Ne, ja se ne osjećam kao građanka Evropske unije drugog reda, često sam bila u drugim evropskim državama i tamo se nikada nisam tako osjećala. Razlike se prije svega odnose na privredu”.

Ova zemlja sa 22 miliona stanovnika, smještena izmedju Crnog mora i Karpata će biti okosnica Evropske unije na Istoku. Predsjednik Traian Besescu je od Rumuna zatražio da po tradiciji dođu se zastavama u rukama. Međutim i njemu samom su krenule suze niz obraze kada se svečano podigla plava zastava Evropske unije sa žutim zvijezdama:

”Mi smo pristupili NATO-savezu da bi dobili sigurnost. Sada ulazimo u Evropsku uniju, čime ćemo osigurati mir i prosperitet”.