Jel` Saraj`vo što je nekad bilo?

Arije i nauka u okovima nacionalizma

Sarajevo je postiđeno – konačno je protjerivanje uglednika, jer su nacionalno “drugi i drukčiji”, osvijetlilo nacionalizam i demistifi ciralo stalna isticanja multietičnosti. Naravno, nacionalisti su manjina, ali ljudi ogromne političke moći i snage. Slučaj uglednog ekonomiste Dragoljuba Stojanova i operne dive Gertrude Munitić, ponukao je na akciju i Željka Komšića, člana državnog Predsjedništva, izazvao je brojne i različite reakcije pojedinaca i institucija

Prije nekoliko dana sarajevski mediji su objavili da su dvije osobe, dva ugledna intelektualca, najavila odlazak iz Bosne i Hercegovine zbog šikaniranja na radnom mjestu iniciranog njihovom nacionalnošću! Vijest je odjeknula poput bombe pojačana s dvije nesporne činjenice. Prva je tajnost tajne – malo je neupućenih u, ustvari, višegodišnje opće stanje, ali ih karakterizira strašljiva šutnja jer je pametnija i mudrija od represije što je može proizvesti iznošenje istine, a druga činjenica je da je istina izašla na sunce pa je koprena pukla samo zbog toga što, u ovom trenutku, popularnost i uvaženost glasno eksponiranih stradalnika nije izdržala prikrivanje. Uostalom, i oni koji do sada nisu bili svjesni da ovako nešto postoji i da je sarajevski bošnjački zagrljaj prijetnja davljenjem Srbima, Hrvatima i inim, samo zbog toga što nadmašuju prosječnost nacionalno dominantnih kolega, zapanjeni su najavom da su Dr prof. Dragoljub Stojanov, do prije nekoliko dana predavač na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, ugledni stručnjak i ekonomski analitičar, čak i premijer alternativne, ljevičarsko-socijalne federalne vlade u sjenci, te operna diva Gertruda Munitić, sopranistica i humanitarna radnica svjetskog glasa, spakirali kofere i najavili odlazak iz Sarajeva zbog šikaniranja na nacionalnoj osnovi na radnome mjestu.

Žestok je bošnjački lobi, posebno tamo gdje je potpomognut čelnicima Stranke demokratske akcije (SDA) ili Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH), potpomognutih s djelovanjem oligarhijskog sandžačkog sarajevskog kruga i dakako, ekstremne vjerske desnice iz skuta polutajnih, a malenih sekcija Islamske vjerske zajednice.

Tako se i dogodilo da je inače javno često eksponirani, ali je pitanje koliko naučnim autoritetom i uvažavani profesor Stojanov ostao zapanjen kada mu je neuvijeno saopćeno da razinu snošljivosti njegovog profesionalnog postojanja s kvalitetom, Ekonomski fakultet ne može izdržati ukoliko ostane dosljedan podnoseći kandidaturu za izbor na mjesto dekana. Očito duboko potresen onim što je doživljavao kroz nekoliko tjedanapritiska, Stojanov je rekao da je, unatoč svemu, pet minuta pred isticanje roka za podnošenje prijave, odlučio dokumentirati svoju kandidaturu. Pred dekanatom susreo je profesora i kolegu Hasana Muratovića, savjetnika SDA i nekadašnjeg ambasadora, koji mu je “prijateljski” sugerirao da odustane jer je povelik broj Bošnjaka zainteresiranih za to mjesto, a uz to i daleko boljeg političkog rejtinga, ali i moćničke podrške.

- Bio sam zapanjen, - kaže Stojanov i samo sam rekao da odustajem od kandidature ako je on, Hasan, kao zaista vrstan naučenjak i predavač, protukandidat. Žalosno je zaklimao glavom i rekao da postoji politički stav da je već previše četnika na važnim položajima. Zaboga, pa ja sam Hrvat, što nije važno, ali je važno to što sam dijete ovog grada i njegov čovjek u svim preživljavanim nevoljama. Ma dobro, ako nisi četnik, kako su pomislili, sad će zaključiti da si ustaša, a to ti je isto!

U svom, prije nekoliko dana emitiranom televizijskom potresnom istupu, Dragoljub Stojanov, ugledni profesor, svojedobno i sam poslijeratni ministar, saopćio je da je novi život već započeo u Hrvatskoj, što je odlučio nakon ove epizode, ali i svoje šutnje kako je kazao, nakon dugotrajne patnje i šikaniranja na radnome mjestu na osnovi toga što je Hrvat. Iz Sarajeva se, kaže, ustvari želi protjerati sve koji nisu Bošnjaci, a koji nešto vrijede i imaju svoje mišljenje.

Potpuno izvan priče o Stojanovu puklo je i u Gertrudi Munitić. I ona je najavila selidbu iz Sarajeva. Operna diva koja je proslavila Operu Narodnog pozorišta u Sarajevu, na ovakav korak se odlučila nakon što nije pozvana na nedavno održani gala koncert u povodu 60. obljetnice sarajevske Opere. Također je u izjavama medijima navela da su je šikanirali, ali je nepozivanje na proslavu te važne obljetnice bilo kap koja je prelila čašu.

U svojoj priči je bila i škrtija od Stojanova, ali je znano da od poslijeratnog početka opere nije stupila na scenske daske. Nije dobila niti jednu rolu iako neprekidno pjeva u inostranstvu po pozivima za gostovanje i, u vlastitom aranžmanu, bilježi i po desetak nastupa mjesečno na humanitarnim priredbama u BiH. Ali, ne kao pozorišni radnik. Godinama iz teatra dobiva plaću, ali ne nastupa. Njen repertoar, ali i karakter glasa podudaran je s primadonom, današnjom i direktoricom sarajevske opere Amilom Bakšić. A poznato je da ova ne trpi ljude takvih karakteristika, a kad još nisu Bošnjaci, onda… Munitićeva nikad nije izbjegavala ući u prostorije teatra, ali kada je prije nekoliko godina iz pozorišne službene lože pratila jednu premijeru, kućni portir je od tadašnjeg prvog čovjeka Muhameda Karamehmedovića dobio otkaz! Pustio je, neovlašteno, nebošnjakinju u bošnjačku kuću što je bilo i napisano u rješenju o povredi radne dužnosti! Otkaz nikad nije povučen.

Priča dvoje uglednika, nakon njihovog javnog iznošenja istine o šikaniranju na radnome mjestu potresla je cijelu zemlju i pokrenula lavinu reakcija.

Prije nekoliko dana reagirao je i Željko Komšić, član državnog Predsjedništva tražeći da tužiteljstvo ove i slične slučajeve šikaniranja uzme u razmatranje.

- Budući da su iznesene ozbiljne optužbe, slučaj će biti dostavljen na ocjenu i provjeru argumentiranosti tužiteljstvu, - kazala je Komšićeva glasnogovornica Irena Kljajić. Dodala je kako će se učiniti sve da se za sada navodno šikaniranje na nacionalnoj osnovi, koje potresa zemlju, što prije rasvijetliti, posebno jer je riječ o uglednicama koji su dali nemjerljiv doprinos kako glavnome gradu, tako i BiH.

--------------------------------------------------------------------------------

Pitanje odgovornosti vlasti

Dr. prof. Mirko Pejanović, predavač na Fakultetu političkih nauka i ugledni javni radnik, saznavši za događanja oko Stojanova i uzimajući ga u zaštitu, pokušava intervenirati i osigurati ostanak Stojanova:

- Ovo događanje samo je segment daleko šireg problema i pitanje je odgovornosti vladajućih stranaka, u ovom slučaju Stranke za BiH čiji su ljudi na isturenim dužnostima vezano za obrazovanje u Kantonu Sarajevo. Kantonalni ministar obrazovanja, ali i predsjednik Upravnog odbora Ekonomskog fakulteta je iz te političke partije. Kadrovi iz Stranke demokratske akcije vode sektor kulture, što je relevantno za Munitićevu. Oni bi morali spriječiti ovakve pojave. Profesor Stojanov je jedan od najuglednijih profesora, dragocjen ekonomski stručnjak, prisutan u Sarajevu tokom rata i mislim da su ovakva događanja nedopustiva.

---------------------------------------------------------------------------------

Demanti Ekonomskog fakulteta

Ekonomski fakultet iz Sarajeva oglasio se saopštenjem za javnost:

“Prof. Stojanov već duže vrijeme paralelno radi u statusu redovnog profesora i na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu i na Ekonomskom fakultetu u Rijeci. Na oba spomenuta fakulteta zasnovao je redovni radni odnos s punim radnim vremenom. Pored toga, on je već nekoliko godina dekan privatnog Fakulteta za menadžment u Banjaluci. Budući da je nemoguće imati tri radna odnosa, a poslije upozorenja uprave fakulteta, podnio je zahtjev za raskid radnog odnosa s Ekonomskim fakultetom u Sarajevu. Zahtjev je prihvaćen, a Kolegij dekana navodi kako uvođenje nacionalne komponente u ovaj slučaj najviše govori o moralu prof. Stojanova.

Krunski argument da ga je neko nekad nazvao ‘četnikom’ je samo zlonamjerni pokušaj da se cijeli fakultet i njegovo rukovodstvo proglase nacionalistički orijentiranim, što je apsolutno netočno i potpuno neosnovano.”

Saopštenje je potpisao prof. dr Dževad Šehić, prodekan za nastavu.

Odgovorne bošnjačke stranke i Islamska vjerska zajednica

Srđan Dizdarević, predsjednik Helsinškog odbora BiH smatra da su Stojanov i Munitićeva otišli zbog atmosfere koja vlada u Sarajevu, optužujući bošnjačke stranke za stvaranje takvog okruženja: - Mnogo toga se dogodilo u posljednjih desetak godina i očigledno je da određeni broj svojata Sarajevo kao, isključivo, bošnjački grad. Stvara se ozračje i te kako osjetne markiranosti što je, prvenstveno, zasluga bošnjačkih političkih struktura, pojedinaca iz bošnjačkog naroda spremnih Sarajevo proglasiti svojim ratnim plijenom! Samim tim je tu odgovornost i nacionalističkih stranaka sa bošnjačkim predznakom i Islamske vjerske zajednice koja također tu ima svoj udio. Dva su nivoa odgovornosti: jedan je opšti, onaj koji stvara atmosferu, a drugi imaju i nose konkretni ljudi kao egzekutori jedne neprihvatljive politike.