Nebojša Radmanović u Briselu potpisao Okvirni dokument sa NATO-om

BiH pristupila Partnerstvu za mir

Potpisom predsjedatelja Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića na Okvirni dokument, Bosna i Hercegovina je 13. decembra u glavnom sjedištu NATO-a u Bruxellesu i formalno pristupila Partnerstvu za mir (PfP).

Dobrodošlicom i obraćanjem na svečanoj sjednici Sjevernoatlantskog vijeća (NAC), u kojem su sjedili ambasadori 26 članica Saveza, glavni sekretar NATO-a Jaap de Hoop Scheffer istaknuo je kako je ovo priznanje za do sada obavljene reforme, te da je ovim činom BiH konačno zakoračila iz dejtonske u briselsku eru. Podsjetio je na simboliku 14. decembra kada je prije 11 godina u Parizu potpisan Dejtonski sporazum.

Kolektivna sigurnost

Scheffer je ponovio navode iz Deklaracije Samita NATO-a u Rigi, kojom Savez želi surađivati sa BiH, ali će nastaviti pratiti ispunjenje njezinih obaveza prema Haškom tribunalu. Radmanović je potom istaknuo kako je ovo prvi, ali najkritičniji korak ka NATO-u i članstvu u Europskoj uniji.

“Reformski procesi usmjereni su ka ostvarivanju dva strateška cilja: izgradnju funkcionalnih institucija koje garantuju sigurno i stabilno okruženje za građane i narode BiH te integraciju BiH u Evro-atlantske strukture, prvenstveno NATO i Evropsku uniju. Učinićemo sve da BiH bude stabilan i pouzdan partner,” rekao je on.

“Kao partner s NATOom želimo razvijati odnose u svim oblastima koje će naš odbrambeni i bezbjednosni sistem učiniti primjerenim savremenim prijetnjama i izazovima i faktorom unutrašnjeg mira i stabilnosti, a istovremeno sposobnim za učešće i doprinos u međunarodnim mirovnim naporima u sistemu kolektivne bezbjednosti. U tom svjetlu, potvrđujem našu opredijeljenost za punu saradnju s Haškim tribunalom i preduzimanje svih mjera za privođenje pravdi osumnjičenih za ratne zločine”, zaključio je Radmanović, nakon čega je uslijedilo potpisivanje dokumenta.

U zatvorenom nastavku sjednice uslijedile su čestitke i pitanja pojedinih ambasadora. Kako smo doznali, pitanja su postavili ambasadori Grčke, Nizozemske, Kanade i Turske, a najviše ih se odnosilo na suradnju s Hagom. Glavni tajnik NATO-a izrazio je želju da početkom naredne godine posjeti BiH.

U Savez 2009. godine?

Obraćajući se novinarima nakon sjednice, Scheffer je kazao kako će se mogućnosti saradnje sa BiH sada značajno proširiti, kako na polju sigurnosne politike, tako i na informiranju javnosti, zaštiti od civilnih nepogoda, sigurnosti granica, znanosti, zaštiti okoliša, gospodarskom razvoju, upravljanju prirodnim resursima, te osposobljavanju BiH da sudjeluje u NATO-ovim mirovnim operacijama i upravljanju krizama.

“Ovo ne znači da saradnja s Haškim tribunalom više nije potrebna. Naprotiv! Oko toga smo se predsjednik Radmanović i ja složili”, rekao je Scheffer.

Upitan je li realno da BiH postane članica NATO-a 2009. godine, glavni tajnik Saveza je kazao da NATO nikada ne određuje konkretne datume. Za konkretnu godinu Scheffer je rekao da je “rani” termin, te da je put do Saveza dug, a da će njegova brzina ovisiti od same BiH.

“Ne postoje etnički sukobi u BiH”, rekao je novinarima Radmanović. “To potvrđuju i reforme, a nadam se da će i članstvo u PfP pomoći da se za sva vremena zacementiraju etničke podjele i sukobi.”

BiH prije Crne Gore i Srbije

Šefovi država i vlada članica NATO-a poziv pristupanja PfP-u na svom su Samitu u Rigi uputili BiH, Crnoj Gori i Srbiji, čiji su čelnici istog dana potpisati Okvirni dokument. Abecednim redom, nakon svečanog sastanka NAC-a upriličenog za BiH, uslijedila je jednaka procedura za izaslanstvo Crne Gore, pa za delegaciju Srbije.