Overclocking računara

Iako je za ovaj hobi potrebno razmjerno veliko tehničko predznanje, dorađivanje računara popularno zvano overclocking može rezultirati satima zabave, kao i ozbiljnom finansijskom uštedom.

Prvo treba reći koji je zapravo smisao overclockinga. Kao prvo, tu je zadovoljstvo jer ćete za novac koji ste izdvojili dobiti bolje performanse, a drugi je razlog zabava i učenje, jer ćete otkrivanjem tajni overclockinga saznati mnogo o načinu rada računara.

Prilikom izbora komponenata, čak i ako se ne namjeravate baviti overclockingom, veliku pažnju treba posvetiti odgovarajućem hlađenju. Da bi se procesor bolje ohladio, potrebno je nabaviti kvalitetan hladnjak u kombinaciji s dobrim ventilatorom.

Nakon što odaberete komponente i kupite računar, prvo valja instalirati operativni sistem i provjeriti da sve radi dobro bez ikakvog overclockinga. S overclockingom bilo kakve vrste ima smisla početi tek nakon što ste sasvim uvjereni da računar radi stabilno.

Ono što sada slijedi definitivno je suviše specifično za svaku vrstu procesora i platforme da bismo ušli u detaljna objašnjenja. Reći ćemo samo da se u većini slučajeva takt procesora podiže tako da podignete takt sabirnice ploče, zato što je množitelj takta procesora najčešće fabrički zaključan, tj. ne može se mijenjati. Ali, pritom treba pripaziti na frekvencije na kojima rade ostale komponente u računaru, a na koje takođe utiče takt sabirnice prije svega memorija i grafička kartica. Sve su ove komponente osjetljive na povećanje radnog takta i ako samo jedna od njih počne stvarati probleme, čitav sistem postaće nestabilan. Kod prvog procesora iz našeg primjera, Intel Core 2 Duo E6300, takt procesora je 1,8 GHz, koji se dobija računanjem takta sabirnice s množiteljem od 7 - 7*266=1862. Podignete li takt sabirnice promjenom opcije u BIOS-u na, primjerice, 300 MHz, procesor će raditi na frekvenciji od 7*300= 2100 MHz, tj. 2.1 GHz.