Delegacija Vlade Slovenije u zvaničnoj posjeti BiH

Tražite novac u Beogradu!

Janez Janša je glatko poručio bosanskohercegovačkim štedišama, oštećenih za oko 180 miliona dolara glavnice bez kamata, da su slovenske ruke čiste, a novac je preko Drine, a dokumente s dokazima o ljubljanskoj adresi nije želio ni pogledati

U trenutku kada je pred zgradu državnog Parlamenta u Sarajevu dolazilo visoko slovensko izaslanstvo predvođeno premijerom Slovenije Janezom Janšom, skupina od stotinjak članova Udruženja starih deviznih štediša BiH, potpomognuta Pokretom „Dosta!“, uz znak prosvjeda uništavala je sve slovenske proizvode koji se prodaju u Bosni i Hercegovini. Proliveni su Fructalovi sokovi i Alpsko mlijeko, a zapaljene su i vrećice s oznakama trgovačkog centra „Mercator“ i toaletni papir Paloma.

- Kada je Tito dolazio u Sarajevo, na njega smo bacali cvijeće, a na Janšu toalet papir marke Paloma”, kazala je predsjednica Udruženja stare devizne štednje u BiH Amila Omersoftić.

Devizne štediše su prosvjednim okupljanjem izrazile nezadovoljstvo zbog neriješenog pitanja isplate stare devizne štednje te su podsjetile predstavnike bosanskohercegovačkih vlasti da im je dužnost od Slovenije zatražiti povrat novca ovdašnjim štedišama Ljubljanske banke.

Štediše je iritirala Janšina izjava, dana medijima da je potrebno znati da ni Slovenija, ni Ljubljanska banka nisu prisvojili deviznu štednju nekadašnje Ljubljanske banke u Sarajevu, odnosno da treba uzeti u obzir da je devizna štednja, preko tadašnje Narodne banke BiH, bila deponirana kod tadašnje Narodne banke Jugoslavije.

Janša je naglasio da novac nije prenesen u Sloveniju i da je zbog toga teško govoriti o odgovornosti Republike Slovenije. Na to je Amila Omersoftić istaknula da Janša ne govori istinu te da će ona dokazati da je sve i jedna vreća s novcem devizne štednje iz Sarajeva otišla u Sloveniju, odnosno u njihovu Narodnu banku.

- Oni odbijaju vratiti nam naš novac i to je vrhunac nemorala, - istaknula je Omersoftićeva dodavši da je ne brine što postoji mogućnost izazivanja diplomatskog rata između dvije zemlje zbog simboličnog uništavanja slovenskih proizvoda.

U Udruženju starih deviznih štediša smatraju da je Slovenaca najviše strah od bojkota njihovih roba u BiH. Slovenci iz BiH godišnje odnose u Sloveniju milijardu maraka, čime hrane stotine hiljada obitelji.I dok su trajali protesti, koje uzgred uz izuzetak slovenskih novinara članovi delegacije nisu ni vidjeli, a ni čuli, Nikola Špirić predsjedavajući Vijeća ministara BiH je razgovarao s gostima pa su analizirali dosadašnju saradnju. Gosti iz Slovenije upoznati su sa koracima BiH u 2007. godini, posebno u vezi sa željama oko europskih integracija. Zaključeno je da je “… saradnja između BiH i Slovenije u uzlaznoj putanji, a na pomoć Slovenije BiH u svemu se može računati“. Premijeri su razgovarali i o problemu stare devizne štednje, odnosno dugu Ljubljanske banke prema prijeratnim bh. štedišama. Dok bh. strana, kako se čulo tokom konferencije za novinare, preferira postizanje bilateralnih rješenja, slovenski je stav da ovaj problem treba rješavati u okviru sukcesije bivše SFRJ.

O deviznoj štednji samo je dogovoreno, a to oni što su bili u protestu tretiraju kao izdaju države od bosanskohercegovačkih predstavnika vlasti, da se obnovi rad na nivou ekspertnih timova dviju zemalja i “…nađe rješenje za građane BiH u skladu s Evropskom poveljom o ljudskim pravima”.

Janša je ocijenio kako je u BiH stvoren pogrešan utisak da je devizna štednja Ljubljanske banke iz BiH završila u Sloveniji - u ono vrijeme postojao je centralizirani bankarski sistem i sav novac je upućivan u Narodnu banku Jugoslavije, te da bi ga stoga trebalo tražiti u Beogradu.

Dodao je kako razumije interese pojedinaca koji su štedjeli novac, ali da treba uzeti u obzir da je tada bila drugačija pravna regulativa, te da zato ove probleme treba rješavati u okviru sukcesije bivše SFRJ.

Rečeno je da je 2004. godine između dvije zemlje dogovoreno da se pitanje stare devizne štednje rješava na nivou eksperata. Špirić je odgovorio kako nema nikakav izvještaj o radu bh. ekspertnog tima.

Na susretu privrednika Slovenije i Bosne i Hercegovine, upriličenom u Sarajevu, Predsjedavajući Vijeća ministra BiH Nikola Špirić i predsjednik Vlade Republike Slovenije Janez Janša otvorili su danas u Sarajevu Poslovni forum “Mogućnosti ekonomske saradnje i ulaganja između Slovenije i Bosne i Hercegovine”.

Republika Slovenija, istakao je Špirić, jedan je od tri najznačajnija partnera BiH u smislu trgovinske razmjene i investicija. Po obimu vanjskotrgovinske razmjene, dodao je, Slovenija je na petom, a po ukupnim ulaganjima u BiH na trećem mjestu.

Lani je Slovenija bila prvi strani investitor s obimom investicija od 61,2 miliona KM, a u trgovinskoj razmjeni posebno ohrabruje vidljiv porast izvoza iz BiH.

Posjeta članova vlade Slovenije bila je i dokaz poslovne realnosti: svečano je puštena u pogon fabrika „Argete“ u Hadžićima kod Sarajeva i predstavništvo „Hermesa SoftLab“ – Sarajevo.

Mišo Dunjin