Čudesno otkriće “uskrsnuća” bakterije

Senzacionalno otkriće skupine hrvatskih genetičara, na čelu s akademikom Miroslavom Radmanom, o oživljavanju mrtvih stanica snažno je odjeknulo u svjetskim znanstvenim krugovima i medijima. Čudesna bakterija “Fenix”, kako već popularno zovu bakteriju Deinococcus Radiodurans, dosad je jedina znala kako se “vratiti iz mrtvih”, no njezinu tajnu “uskrsnuća” dokučio je upravo Radman i ovih će dana to biti objavljeno u najuglednijem svjetskom znanstvenom časopisu “Nature”. Evo što o samom otkriću i njegovim koristima za čovječanstvo kaže sam Radman.

“Radman oživio mrtvu stanicu!” - može li se to tako reći i kakve su sve primjene Vašeg otkrića moguća u skoroj ili malo daljoj budućnosti?

- Najviše me zanima da li je primjena praktična. Međutim, od rada na bakterijama do rada na čovjeku treba da prođe puno vremena, ali sada, barem legitimno, možemo sanjati o tome da ako se naučimo kako se ta jednostavna bakterija može iz smrti vratiti u život, možemo jednog dana od te bakterije naučiti kako oživit one naše stanice koje se, kao i ta bakterija u pustinji, ne dijele, ne obnavljaju. Zbog toga bi vraćanje u život takvih mrtvih stanica bila jedna revolucija u regenerativnoj medicini. Budući da je jednostavna bakterija to naučila raditi, nema razloga da se ne nadamo da za nekih dvadesetak godina od te bakterije naučimo kako vraćati svoje mrtve stanice u život. Radi se o nekoj vrsti uskrsnuća.

Proces bi se mogao iskoristiti i za stvaranje novih lijekova, a zbog preživljavanja u ekstremnim uvjetima, Deinococcus Radioduran zasad je, kaže Radman, i prvi kandidat za “sijanje” života na drugim planetima:

“Ona bi sigurno najbolje preživjela put kroz zračenja do tih planeta. Možemo i evoluirati gene za pročišćavanje okoline, za selektivnu razgradnju toksičnih otpadaka i smeća jer dovoljno ju je negdje posijati po smetljištima, a ona će preživjeti i čekati kišu. Ona nije toksična za ljude.”

Svjetski poznati hrvatski znanstvenik, Miroslav Radman, profesor je na Medicinskom fakultetu Instituta Necker u Parizu i utemeljitelj Mediteranskog instituta za istraživanje života MEDILS u Splitu. U istraživačkom timu, kojeg je predvodio, sudjelovale su još tri hrvatske znanstvenice s Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu - Ksenija Zahradka, Dea Slade i Mirjana Petranović. Tajnu bakterije koja izdržava ekstremne uvijete života i “vraća se iz mrtvi” proučavali su 3,5 godine:

“Čudna bakterija koja se zove Deinococcus Radioduran poznata je već 50 godina. Našli su je kao kontaminantu u konzervama mesa koje su bile sterilizirane gama zračenjem. Pedeset godina je bila velika enigma kako može jedna stanica preživjeti zračenje od jednog mega rada, a to je 5000 puta smrtna ljudska doza, i kako to da ova bakterija može u pijesku pustinje, gdje je isušena sunčevim ultravioletnim zrakama, tamo gdje druge bakterije ne mogu živjeti, preživjeti, dočekati kišne mjesece i oživjeti.”

Više od pola stoljeća mnogi svjetski znanstvenici bezuspješno su pokušavali otkriti misteriozni mehanizam kojim ta bakterija svaki put ponovo uspijeva složiti svoj razbijeni DNK.

- U svjetskoj kompeticiji smo bili i sa Craig Venterom, koji je najefikasniji znanstvenik na svijetu jer je prvi sekvencirao cijeli ljudski genom. Imali smo tu sreću i intuiciju da smo bili prvi pukim slučajem. Kompletni rad su uradile dvije mlade znanstvenice iz Hrvatske, tako da sam jako ponosan što smo, usprkos skromnim mogućnostima, došli do tog velikog otkrića jer se radi o sasvim novom mehanizmu koji je do sada bio nepoznat na nivou popravka gena.

A tajna je bila?

- Kako nalijepiti sve te razbijene komore a da pri tome ne dođe do mutacije, da redoslijed bude korektan. Ako nije redoslijed korektan onda se pojave velike mutacije u genomu, onda je stanica mrtva. Pronašli smo kojim se mehanizmom, na nivou molekula, mrtva stanica vraća u život.