Počela gradnja mosta nesporazuma

Tvrdoglavi hrvatski premijer oglušio se o stavove Stjepana Mesića i o demarš bosanskohercegovačkog Predsjedništva i ko zna iz kojih razloga ishitreno otvorio radove na izgradnji mosta kopno – poluotok Pelješac

Kao da su Hrvatskoj, uvijek pred izbore, potrebna neka komšijska čarkanja sa susjedima ne bi li se tako, oko neke od političkih opcija, homogeniziralo biračko tijelo i probudilo nacionalni damar. Utisak te vrste je uvjerljiviji kada se zna da se tako traži, a praksa kaže i dobiva, skretanje pažnje s unutarnjih , nipošto malih problema. A kada je na drugoj strani krhka i duboko na nacionalnoj, ali i svakoj drugoj ravni razdijeljena Bosna i Hercegovina, dakle slabija od Hrvatske, onda je zatezanje konopa i jače i slađe. Kako za traženje đavla ima bezbroj razloga, pogotovo na zastrašujuće dugoj, izlomljenoj i šupljoj graničnoj crti potrebno je racionalno određivanje cilja. U danom trenutku dovoljno vrućeg, strateški balansirano iritirajućeg, pri čemu je važno zatjecanje susjeda na krivoj nozi i...

Prije nekoliko dana na obali Pelješkog kanala postavljen je kamen temeljac mosta što će spajati dvije hrvatske obale preko komadića hrvatskog i bosanskohercegovačkog mora, u području postojećeg graničnog spora. Uz to most je i svojevrsna zapreka za morsko pravo prolaza: Brodski pristup gradiću Neumu, centru morsko-kopnenom posjedu BiH, postaje manje ili više upitan. Čarke oko tog mosta, ali i oko kontinuiteta kopnenog prolaza jadranskom magistralom prema Dubrovniku, traju, u režimu toplo-hladno, već nekoliko godina i, u najkraćem, sporovi postoje, a sadašnji hrvatski potez u najmanju ruku je jednostran. U Hrvatskoj je i dvostrano problematičan jer je i Stjepan Mesić na neki način protiv projekta. Izravno je rekao kako projekt smatra netransparentnim jer postoje mogućnosti za prigovore, od lokalne razine pa do nepostojanja sporazuma s BiH. Najgora varijanta, rekao je Mesić, je zaustavljanje gradnje zbog nekoga spora:

- To je najskuplja gradnja i toga se bojim. To može komplicirati čitavu situaciju, jer ako dođe do međunarodnog spora, sva uložena sredstva, dok se spor ne riješi, mogu biti izgubljena. Zato mislim da je još prilika da se ide u dogovor da bi se radovi mogli na miru odvijati - naglasio je Mesić.

A prigovor je stigao. Prvo je Sven Alkalaj, ministar vanjskih poslova BiH Josipu Vrbošiću, ambasadoru Hrvatske u BiH, prenio stav da se BiH tome protivi.

U ime Predsjedništva BiH oglasio se Haris Silajdžić poručujući kako jednostrani potezi u vezi sa izgradnjom mosta kopno - Pelješac ne doprinose prijateljskim odnosima:

- Republika Hrvatska je od samog početka svjesna stava BiH i potencijalnih rizika kojima se izlaže unilateralnim potezima. Predsjedništvo BiH pažljivo promatra razvoj situacije i pridaje ovom problemu najviši značaj, a ako gradnja počne prije nego što se riješi pitanje granice na moru, po zaključku Predsjedništva BiH , jedina opcija nameće tužba na sudu i međunarodnu arbitražu. Hrvatska mora biti svjesna da se, ako ne reagira na zahtjeve BiH i nastavi s unilateralnim akcijama, izlaže riziku tužbe i pravnog spora – stoji u Silajdžićevom pismu vlastima Hrvatske.

Hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu ništa od ovog nije dovoljno i uoči svečanosti početka gradnje kazao je da Hrvatskoj ne treba suglasnost iz BiH “jer je most na hrvatskoj teritoriji”, te da BiH ima pravo pristupa svojim vodama. Dodao je i njemu zgodno tumačenje:

- Neki bošnjački predstavnici, koji kažu kako gradnja mosta nije dobra, osporavaju to s teritorijalnog aspekta. To u potpunosti odbacujemo. To je čak posezanje za hrvatskim teritorijem. Hrvatska most gradi na svom teritoriju, rekao je Sanader i položio kamen temeljac obilježavajući početak radova.

Na svečanosti je izgovorio kako protiv izgradnje pelješkog mosta, u Vijeću ministara BiH nisu glasovali hrvatski i srpski ministri. Protiv izgradnje mosta bili su samo bošnjački ministri, i to ne svi! Ponavljam kako se pelješki most gradi na hrvatskom teritoriju, a za sve ostale sporove, zajedno s našim prijateljima iz BiH trebalo bi da uradimo isto što sa našim prijateljima iz Slovenije, a to je obratiti se Međunarodnom sudu pravde u Hagu.

Gradnja je, dakle počela. Most će biti visok 55 metara, s glavnim plovnim rasponom od 568 metara, što je drugi po veličini raspon za takozvane ovješene mostove u Europi. Gradit će se četiri godine, a cijena će mu biti oko dvije milijarde kuna. Prve dvije godine izvodit će se nevidljivi, podvodni radovi, a tek u trećoj godini počinju radovi nad morem, izgradnja pilona i stupova. Ako bude sreće. Za sada je izvjesno bosanskohercegovačko- hrvatsko nerazumijevanje.

Milan Pekić