INTERVJU: Milorad Dodik, premijer RS

Ne bi poštovao odluku o smjeni

Ako me OHR smijeni, nijedan organ vlasti u RS neće ih poslušati * Bilo je krajnje vrijeme da se Stranka za BiH i SDA dogovore

Milorad Dodik, premijer RS i lider SNSD-a, ustvrdio je da razgovore o ustavnim promjenama treba nastaviti, ali tek poslije usvajanja ustavnih amandmana, koji su u Parlamentu BiH odbačeni u aprilu prošle godine.

- Spremni smo da odmah potpišemo sve što smo izdogovarali tada, ali da se ništa ne mijenja. Tek kada se usvoji prvi paket amandmana, trebamo ući u razgovore o novim promjenama, sa strankama koje su dogovarale prve ustavne amandmane - rekao je Dodik.

Državni nivo

S obzirom na to da su Stranka za BiH i SDA ozvaničile i potpisale koaliciju, očekujete li brzo formiranje vlasti na državnom nivou?

- Već smo zakasnili, a posljedice toga trpe građani BiH. Pitanje formiranja vlasti je trenutno jedno od glavnih pitanja, a nas iz RS ne interesuje ko će biti sa druge strane. Ako su se Stranka za BiH i SDA dogovorile o zajedničkom učešću u vlasti, onda samo mogu reći da je bilo i krajnje vrijeme da to učine. Mi i dalje ostajemo pri svom stavu da naredni predsjedavajući Vijeća mi-nistara BiH bude Srbin, a kako je SNSD osvojila najviše povjerenja na izborima, naš kandidat Nikola Špirić trebao bi preuzeti ovu funkciju, ali tek kada bude imao jasno definiranu parlamentarnu većinu.

Stranka za BiH i SDA također su usaglasile stav o reformi policije. Kako gledate na to?

- Moj stav o reformi policije je odavno poznat. Nisam vidio, niti me interesuje bilo koja odluka Upravnog odbora Direkcije za reformu policije jer je to nelegitiman organ. Sve odluke koje donesu bit će odbijene od strane RS i tvrdim da je na njih utjecao i Ured visokog predstavnika Evropske unije za BiH. Ipak, vi ne vidite sve ono čega smo se mi spremni odreći, kako bi se reforma policije privela kraju. Zar mislite da je nama iz RS lako pristati na prebacivanje zakonodavne vlasti na državni nivo? Nije, veoma je bolno, ali smo spremni na taj ustupak, koji niko i ne registrira.

U medijima su se pojavili navodi, prema kojima će visoki predstavnik za BiH Christian Schwarz-Schilling iskoristiti bonske ovlasti i smijeniti Vas s dužnosti premijera RS. Kako ih komentirate?

- Ako OHR donese takvu odluku, tvrdim da je nijedan organ vlasti u RS neće poslušati. Dosta je bilo te prakse i smjenjivanja. Povjerenje da obavljam ovu dužnost nije mi ni dao Švarc-Šiling već građani RS i njima odgovaram za svoje postupke. Ovaj entitet niko ne mora da voli, ali ga mora uvažavati kao i njegove građane. Ako neko misli da to tako može, neka proba i imat će velike probleme.

Poreske stope

U RS su početkom godine počele primjene Zakona o Razvojno-investicionoj banci, Zakona o porezu na dohodak, te Zakona o porezu na dobit. Šta očekujete od njihove primjene?

- Preko Razvojno-investicione banke RS svu dobit koju budemo ostvarivali usmjeravat ćemo tamo gdje je najpotrebnija. Konkretno, davat ćemo kredite najnerazvijenijim općinama po nižim kamatnim stopama. Potrebno je da još ostvarimo tehničke uvjete, pa da počnemo s radom. Što se tiče poreza na dohodak, prema prvim procjenama, poslodavcima će ostajati godišnje 50 miliona maraka, čime će se stvoriti uvjeti za povećanje plaća i zapošljavanje novih radnika. Taj gubitak u budžetu kompenzirat ćemo Zakonom o porezu na dobit, kojim izbjegavamo dvostruko oporezivanje.

 

Premijer RS Milorad Dodik takođe je izjavio kako podržava zahtjeve za uspostavu hrvatskog entiteta u BiH. Dodik kaže kako je minimum ustavnih reformi “da se BiH definiše kao federalna država u čemu će RS biti jedna federalna jedinica, a ostalo sve zavisi od drugih.” Reakcije hrvatske politike na ovu izjavu su negativne. On je posljednja osoba koja hrvatskim vlastima može savjetovati kako da pomognu bh. Hrvatima, neslužbeni je komentar iz krugova bliskih državnom vrhu.

Komentarišući Dodikovu izjavu, profesor mostarskog sveučilišta socijolog Slavo Kukić smatra da je Dodikov motiv da na taj način dovede u pitanje ustavni poredak i da ga vrati ponovo na pozicije devedesetih godina, kako bi preko njega učvrstio RS kao ustavnu kategoriju s jedne strane, a s druge strane to se može ići i u radikalniju formu - da se ponovo može postaviti pitanje mogućnosti egzistiranja BiH.”