Izdaja ili glas razuma?

Nenadano Sulejman Tihić i Haris Silajdžić imaju zajedničku platformu za donošenje svima prihvatljivog novog ustava

U sarajevskim kuloarima se uvijek tvrdilo, dakle od ranog predsjedavanja strankom Alije Izetbegovića, da je Stranka demokratske akcije (SDA) – matica, a Silajdžićeva Stranka za BiH (SBiH) njen savez pionira, a službeno, otkako je, davno, Haris Silajdžić prekinuo suradnju sa tadašnjim mentorom – Izetbegovićem, mlađi lider je tvrdio kako značenje imena njegove stranke jasno ukazuje da s tvrdolinijašima iz SDA i ne može biti suradnje. U novije doba Silajdžić nije pristajao ni na jedno kurtoazno ispijanje „komšijskog findžana kahve“... A sad, odjednom, nakon Lajčakove prijetnje Miloradu Dodiku, iz centrala dvije stranke, a glasnogovornik je Sulejman Tihić, valjda i zbog nesmetanja Silajdžićevoj funkciji člana državnog Predsjedništva, saopćeno je da će, za deset do petnaest dana SDA i Stranka za BiH javnosti predstaviti svoj model ustavnoga uređenja zemlje! Sulejman Tihić naglašava kako će njihov prijedlog biti ponuđen i drugim strankama, te će se dalje prilagođavati i dopunjavati kako bi dobio što širu podršku.

- Nama je stalo da okupimo što više stranaka oko ovoga prijedloga. Tu računamo na SDP i još neke stranke. Mogu reći da se naš prijedlog umnogome podudara sa konceptom ustavnoga uređenja i deklaracijom koje su predložile stranke sa hrvatskim etničkim predznakom, makar sudeći prema onome što je objelodanjeno u javnosti. Naravno da postoje i neke razlike između ta dva koncepta, ali politika je vještina mogućeg, pa sam uvjeren da ima prostora za dogovor. Želimo da popravljamo taj naš prijedlog jer ne bismo željeli da samo dvije stranke stoje iza ovoga prijedloga”, kazao je Tihić.

Na pitanje predviđa li prostor za dogovor sa strankama iz RS, odakle su ovih dana dolazile, po mogućnost konsenzusa ni malo ohrabrujuće izjave, Tihić je rekao kako stranke iz RS inače djeluju na principu suprotstavljanja funkcionalnoj državi ravnopravnih građana, ali da nije pesimist tako da je i s njima moguć dogovor o lokalnoj, kao i na državnoj razini vlasti. Moguće je postići i određeni stupanj dogovora i na srednjoj razini, ali uz uvjet, kako Tihić reče, „...da odmah ne bude odbacivanja.“

O detaljima sadržine dokumenta Tihić nije bio spreman izgovoriti niti riječ, ali je ipak procurilo kako se predviđa ustroj od četiri do sedam regija čije će administrativne granice biti u skladu sa ekonomskim, historijskim, geografskim i, djelomično, na etničkim principima.

Nije, međutim, tajna da SDA predlaže dva pristupa ustavnim reformama. Prvi, po njima idealan, podrazumijeva čistku i brisanje svega što je proteklih godina nametnuto raznim političkim i drugim pritiscima ili uz sponzorstvo međunarodne zajednice. Tako bi se prvi put nakon rata pružilo mogućnost predstavnicima svih etničkih skupina da postignu dogovor, čime bi se postigao puni legitimitet postignutog dogovora i osigurala stabilnost u budućnosti.

Drugo rješenje, u slučaju da dogovor o stavljanju izvan snage Daytonskog sporazuma nije moguće postići, predlaže se ponovno vraćanje postepenog amandmanskog mijenjanja ustava, na osnovu onoga što se postiglo predloženim amandmanima iz aprila prošle godine, koji, za samo dva glasa manje, a zaslugom Silajdžićevih glasova, nisu dobili potrebnu većinu.

Može se reći da je vijest o zajedničkom djelovanju Tihićevih i Silajdžićevih snaga izazvala veliko iznenađenje pa su, u prvi mah, komentari i izostali. Ipak, na bošnjačkoj strani ima onih koji se osjećaju izdanim. U njihovo ime, a radi se o pristojno jakim snagama koje su do sad uvijek podržavale jednog ili dugog čelnika, ne htijući isticati svoje kandidate za vršioce vlasti, kako ne bi dalje proizvodili cijepanje nacionalnog bitka, istupio je moćni mladomusliman Nedžad Latić,s mnogo gorčine iznoseći komprimiranu optužnicu protiv ovoga što rade Tihić i Silajdžić - Latić upozorava na posvemašnju izdaju:

Lani je, vodeći pregovore o reformi Ustava, Tihić paktirao sa Miloradom Dodikom, bukvalno mu poturivši leđa da sjedne na tron Republike Srpske. U tome mu je nesebično pomagao šef socijaldemokrata Zlatko Lagumdžija. Takva kratkovida politika delegitimira Tihića da danas ocjenjuje Dodikovu politiku kao najveću opasnost po BiH. Silajdžić je, kad se usprotivio usvajanju tzv. aprilskog paketa, govorio da se o ustavnim promjenama mora provesti općegrađanska rasprava. Formuliranjem ove platforme, smatramo da je Silajdžić odustao od svojih principa, a na toj platformi je osvojio i mjesto u državnom Predsjedništvu, i tako izdao prave Bosance i Hercegovce.

M.Pekić

-----------------------------------------------------------------------------------

Silajdžić komentira odbijanje prijedloga

“Niko više ne spominje jedinstvenu policiju BiH”

Nije tačno da se prijedlogom visokog predstavnika Miroslava Lajčaka, koji smo Sulejman Tihić i ja odbili jer legalizira etničku podjelu, ukida policija RS, kako su to protumačili u Uredu visokog predstavnika, kategorično je negirao Haris Silajdžić, lider Stranke za BiH i član Predsjedništva BiH. Silajdžić pojašnjava da se prijedlogom jasno precizira da bi u teritorijalnom smislu lokalna policijska tijela uglavnom uzela u obzir upravu policije RS, policijske uprave u kantonima Federacije BiH i policiju Distrikta Brčko. -

Organizacija uprave policije RS po prirodi svog posla ima nadležnost nad operativnim radom policije na teritoriji entiteta. Ovdje se jasno vidi da ostaje srednji nivo, jer se ne kaže, recimo, uprava lokalne policijske oblasti Banja Luka. I dok uprava policije RS ostaje, ukida se Uprava policije FBiH, koja je trenutno u okviru FMUP-a i ima svog direktora. Ovdje se postavlja i pitanje da li se mislilo da bi pomoćnik direktora policije na državnom nivou, koji bi bio odgovoran za policiju na teritoriji RS, u isto vrijeme bio i direktor uprave policije RS - naglašava Silajdžić.

Lider Stranke za BiH podcrtava da se u tekstu prijedloga, odnosno protokola, kako je nazvan Lajčakov dokument, nigdje ne spominje postojanje jedinstvene policije BiH, nego se predviđa “stapanje policijskih snaga u BiH”.

Kada je riječ o budžetu, za koji se tvrdi da je na državnom nivou i da ne postoji način da ga lokalni organi mogu blokirati, Silajdžić kaže da to nije tačno. U prilog svom odgovoru da je samo realizacija budžeta na državnom nivou, nudi i argumente:

- Lokalna policijska tijela predlažu nacrt budžeta. Međutim, ona prosljeđuju taj nacrt Skupštini RS, koja ga usvaja i prosljeđuje kolegiju Ministarstva sigurnosti BiH na konačno usvajanje. U Federaciji, lokalna policijska tijela koja prate granice kantona svoje nacrte prosljeđuju kantonalnim skupštinama, koje potom usvajaju te nacrte i prosljeđuju ih kolegiju na konačno usvajanje.

Međutim, naglašava da kolegij koji čine predstavnici vlada RS, FBiH i Distrikta Brčko funkcionira na principu etničkog i entitetskog glasanja može blokirati usvajanje nacrta budžeta koje predlažu skupštine kantona. Kada je riječ o političkom neuplitanju u operativni rad policije, kaže da se onim što je predloženo Vlada RS ne dovodi samo u položaj da ima nadzor nego i da direktno utječe na rad policije.

- Ako ta vlada imenuje predstavnike u kolegij koji donosi odluku po principu entitetskog glasanja, šta je to drugo nego direktno uplitanje? S druge strane, ako ostaje uprava policije RS, onda se itekako zadržava nadležnost nad operativnim radom policije na nivou tog entiteta - naglašava Silajdžić.

Zaključuje da su ponuđena rješenja uglavnom nastajala nakon što su stranke iz RS odbile Izvještaj Direkcije kako bi se udovoljilo njihovim zahtjevima.

- Radi se, ustvari, o namjeri da se postavi model za buduće ustavno uređenje BiH i, kao što vidimo, dobro se uklapa u ono što je Dodik izjavio da je RS trajna kategorija, a da BiH to nije - navodi lider SBiH.