Hrvatska nakon izbora

Još uvijek bez putokaza u poludesno ili, SDP-ovski, lijevo

Mesić strpljivo čeka ko će mu donijeti dokaz o većini u Saboru, trgovanje mandatima traje uz izbijanje socijalne krize, jedan zatvorenik i na izlazu i na ulazu u Sabor, a SDP naprasno mijenja personalitet svog eventualnog premijera

U odnosu na događanja, vremenska tačka važna za svaki, pa i ovaj mjesečnik, je 30. novembar. Iz Zagreba je stigla vijest da je nakon prvog kruga konzultacija Stjepan Mesić izjavio kako ni Ivo Sanader ni Zoran Milanović nemaju potrebnu potporu 77 zastupnika, te da ni jednom još ne može dati mandat za formiranje Vlade. Sve ovisi o potpori HSS-a i HSLS-a. Sanader mu je kazao kako će sakupiti 77 zastupnika, a Milanović je predsjedniku rekao kako očekuje potporu čak 78 zastupnika. Mesić je dodao kako mu je Vesna Pusić, predsjednica HNS-a, najavila da ide u koaliciju sa SDP-om, međutim, takva koalicija nije potpisana.

- I dalje ističem, - poručuje Mesić, - mandat ću ponuditi onome tko bude osigurao većinu u Saboru.

Tako je Hrvatska i dalje u postizbornom raskoraku: ima relativnog pobjednika izbora bez većine – Sanaderov HDZ i potencijalnog Milanovićev SDP. I jedni i drugi zavise od koalicijskih ugovora što znači da ni u jednoj varijanti država neće imati (pre)jaku Vladu. Mnogi kažu kako je to dobro za Hrvatsku. Niko neće moći vladati bahato što Sanader do sada nije izbjegavao. Zemlja će biti pod stalnom političkom kontrolom što, s druge strane, ne znači da će biti i stabilna. To će ovisiti od stupnja podnošljivosti unutar koalicijskog poštenja ili laganja!

Činjenica je, međutim, da će Sanaderu biti lakše vladati ako ostane pozicija iz prostog razloga što je navikao na rutinsko podnošenje kritika i različitih udaraca. SDP-ovska ljevica morat će se susresti s nimalo lakšim nasljeđem HDZ-ovskih manje ili više javnih različitih mešetarenja. Između ostalog, a prvo, morat će, ni kriva ni dužna, podnijeti protivnički ovotrenutni socijalni udarac: građane su, na početku teksta već spomenutog datuma iznenadila drastična poskupljenja. Struja je skočila za 30 posto, cijena motornih benzina i dizela je izjednačena i prelazi 8 kuna – oko 1,8 dolara, mlijeko i mliječni proizvodi, te pojedine vrste kruha skuplji su za 15 posto. Jaja također, a ne piše se dobro ni cijenama junetine koje bi, tvrdi se, mogle eksplodirati.

Raste i cijena ulja. Moglo se kupiti za 9 kuna za litar, a sada je cijena viša od 14 kuna. Nema optimizma u Nezavisnim sindikatima - najavljuju još mnoga poskupljenja, povezana s poskupljenjima dizelskoga goriva i saopćavaju kako se treba uozbiljiti pred činjenicom da je moguće masovno i spontano izlaženje građana na ulice zbog nezadovoljstva životom, jer je u Hrvatskoj više nego skupo živjeti.

U međuvremenu, od trenutka saopćavanja izbornih rezultata do, evo, još postojeće neizvjesnosti oko stacioniranja na blagoj desnici ili skretanja zemlje ulijevo, događalo se svašta.

Mesićevim stavovima nezadovoljni Ivo Sanader najavio je i moguće demonstracije u slučaju da ne dobije mandat za sastav nove vlade. Javno je izgovorio kako u HDZ-u primaju veliki broj poziva uznemirenih građana koji se plaše ili protive pokušajima Milanovića i Pusićeve da sastave parlamentarnu većinu. Njima je poručio da za sada nemaju potrebe biti uznemireni i pozvao ih da ostanu mirni. Za sada.

Posebno poglavlje je Branimir Glavaš trenutačno je i zastupnik, i pritvorenik i optuženik! Zastupnik je kojem je skinut imunitet kako bi se protiv njega mogao voditi kazneni postupak. Kao izborni dobitnik bit će i u novom saboru što znači da bi mu saborsko mandatno-imunitetno povjerenstvo trebalo pripremiti odluke u vezi s puštanjem iz pritvora, a onda ponovo, nakon polaganja zakletve, ponovno odlučivati o oduzimanju imuniteta i nastavku kaznenog procesa. Kao što je poznato u pritvoru je i sudi mu se za takozvane slučajeve “garaža” i “selotejp”, odnosno ubijanja srpskih civila u Osijeku tokom 1991. godine.

Iako su pregovori o koalicijama tek počeli, u javnosti se već nagađaju novi stanari vladine zgrade na Trgu Svetog Marka broj 2 u Zagrebu. Slaže se nova vlada i dijele ministarska mjesta. Tako, prema nekim špekulacijama, HDZ nudi HSS-u mjesto potpredsjednika Vlade za poljoprivredu te uz to još 4 ministarska mjesta za njihovu koaliciju. Kao uvjet za potporu HDZ-ovoj vladi 3 predstavnika srpske manjine iz SDSS-a također traže mjesto u Vladi, a dva mandata HSLS-a Đurđa Adlešić mogla bi naplatiti čak i mjestom predsjednice Sabora. I u SDP-ovoj kombinaciji nove vlade Josip Friščić sigurno dobiva mjesto potpredsjednika Vlade i također nekoliko ministarskih mjesta. Želju da postane potpredsjednik Vlade za gospodarstvo još je u izbornoj noći izrazio HNS-ovac Radimir Čačić, a HNS će vjerojatno tražiti i ministarsko mjesto za svoju šeficu Vesnu Pusić. Njezina je želja Ministarstvo vanjskih poslova. Uz njih, u Vladu bi ušli i IDS i SDSS, koji iza sebe imaju po 3 zastupnika, a za to bi mogli dobiti po jedno ministarstvo. Predsjednik SDP-a Zoran Milanović u predizbornoj kampanji spominjao se pak kao mogući predsjednik Sabora. Predsjednik Stjepan Mesić će, kad dobije službene rezultate izbora, početi konzultacije s mogućim mandatarima. Konstituirajuća sjednica Sabora mora se održati najkasnije 20 dana od proglašenja službenih rezultata izbora, a taj rok ističe na Staru godinu - 31. decembra.

Ipak, najveća bomba je odluka SDP-a da mimo najava iz izborne kampanje imenuje svog šefa Zorana Milanovića za mandatara umjesto Ljube Jurčića, dosadašnjeg premijerskog kandidata! Objavivši odluku o preuzimanju odgovornosti za sastavljanje i vođenje vlade lijevog centra, Milanović je rekao da je želja SDP-a da ta vlada bude politički jaka, a da je uvjet za to da u njoj sjede prvaci stranaka koji će u toj vladi sudjelovati. Milan Pekić