Kako svjetska banka vidi perspektive ekonomskog rasta BiH

Deset svjetskih zapovjedi

Najveća svjetska novčarska ustanova odaslala ne baš prijatne poruke najugroženijim stanovnicima ove zemlje

Ekonomske prilike u Bosni i Hercegovini, državi više nego ovisnoj o stranom kapitalu i svojoj (pre)zaduženosti, u najnovijem izvještaju Svjetske banke (WB), posebno akcentiranom na stanje jačanja vladinih institucija, napredak kroz tranziciju ka tržišnoj privredi i smanjenje rizika za teško stečenu fiskalnu stabilnost, malo je ohrabrenja. I što je indikativno, pa do granica straha i više nego zabrinjavajuće, vidljivo je da pobjednicima posljednjih izbora, dakle budućim nosiocima vlast, neće biti nimalo lako.

U Izvještaju - dokumentu pod nazivom „BiH - obračun sa fiskalnim izazovima i jačanje perspektiva za rast“, a pripremljenom na bazi sveobuhvatnog pregleda javne potrošnje državnih institucija, skoro da i nema ohrabrenja. Istina, Svjetska banka ističe kako je zadovoljna reformama u Bosni i Hercegovini, ali bi voljela da se radi brže i još bolje. Možda izgleda da u konstataciji i želji stoji ogromna mjera kontradiktornosti, ali je, bar za svjetsku novčarsku instituciju i više nego normalno umiješati suprotnosti kad se zna da izraz „preporuke“, kad je u pitanju BiH, ustvari mijenja značenje riječi „diktat“. Odnosno i znači ovo drugo jer je, iz dosadašnje prakse, znano da Svjetska banka za sve što preporučuje, traži i da se realizira. Koliko god bilo gorko, s ovakvom zemljom drukčije i ne može!

Što će, s druge strane, težina budućnosti opet biti na leđima najsiromašnijih Bosanaca i Hercegovaca, sasvim je druga stvar.

Eksperti WB upozoravaju da su neracionalne i decentralizirane institucije vlade skupe, što je, kad se izrazi kao procent bruto nacionalnog dohotka, znatno veće nego u zemljama sa sličnim nivoom dohotka po glavi stanovnika i više nego u svim zemljama jugoistočne Evrope. Unatoč tome, rezultati njihovog, dakle domaćeg birokracijskog rada, su slabiji.

“Štoviše, izgleda da je najveći dio potrošnje neefikasno raspodijeljen na vladine funkcije, što rezultira pretjeranim nivoom potrošnje na plate i neusmjerene socijalne transfere”, - konstatira se u izvještaju, uz upozorenje da upravo iz tih razloga nema i neće biti dovoljno novca za dječju zaštitu, održavanje kapitalnih objekata, popravljanje položaja umirovljenika od kojih je četiri petine, već danas, u poziciji ispod svih granica siromaštva.

Situacija, kaže se, nalaže brza reagiranja, pri čemu eksperti predlažu i nalažu deset ključnih, zapoviđenih aktivnosti.

Na prvom mjestu, traži se smanjenje broja zaposlenih zamrzavanjem novog zapošljavanja u vladinim institucijama. Mora li se istaći da je to sasvim normalna mjera kad se zna da državni aparat proporcionalno devet puta nadmašuje bilo koji drugi u svijetu! S druge strane, taj isti aparat nije u stanju pokrenuti privredu, pa je procent nezaposlenih u strukturi radnosposobnih, kako se tvrdi iz nevladinog sektora, premašio 46 posto i u trendu je daljeg i brzog rasta! Hiljadama prijete otkazi, novih produktivnih radnih mjesta, oživljavanja bilo kakve pa i bazne privrede nema ni na pomolu.

WB insistira na smanjenju nominalne visine plata za ona radna mjesta na kojima naknade u najvećoj mjeri premašuju zarade na uporedivim radnim mjestima u privatnom sektoru. Dalje se propisuje finansiranje obrazovanja prema broju učenika i svođenje plata nastavnika na umjerene nivoe. A one, plate, to je stvarnost, su daleko najniže u strukturi svih zaposlenih Bosni i Hercegovini!

Dalji zadatak je smanjivanje stope doprinosa za socijalno osiguranje u kombinaciji sa širenjem osnovice za obračun doprinosa i harmonizacijom stopa doprinosa između entiteta. Uz ovo preporučuju i smanjenje broja izuzeća od plaćanja doprinosa.

Jedna od traženih mjera odnosi se na penzionere, ali i one koji će to biti. Predlaže se indeksacija penzija zasnovana na stopi rasta maloprodajnih cijena te ukidanje prelaznih aranžmana koji omogućavaju penzioniranje prije navršenih 65 godina starosti.

Od Federacije BiH traži se da opozove nedavne izmjene Zakona o zapošljavanju i ograničavanje maksimalnog trajanja naknade za nezaposlene na 12 mjeseci. Uz to treba prekinuti dodjelu povoljnih zajmova preduzećima koja je Zavod odobravao koristeći sredstva iz doprinosa u slučaju nezaposlenosti i Investicijske banke Federacije BiH. A to su segmenti koje su odlazeće vlasti, upravo pred izbore „napuhali“ udvarajući se biračima iz ovih struktura iako se znalo da za takve prestacije nema novca.

Potrošnju u zdravstvu treba kresati na način da se bolnička njega racionalizira, a skupe procedure ograniče na nekoliko bolnica. Pri tome treba jačati one koji pružaju usluge primarne zdravstvene njege. Nabavku lijekova treba centralizirati makar na entitetetskom nivou, te ograničiti povrat troškova za neinovativne lijekove, a za nove lijekove na terapeutske ekvivalentne sa najnižom cijenom.

Posljednja “zapovijed” Svjetske banke odnosi se na transport po sistemu da se prioritet daje unapređenju postojeće transportne mreže uključujući smanjenje zaostataka u održavanju. U ovoj oblasti treba postaviti prioritete, a u investicijama voditi računa da su zaduživanja konzistentna sa srednjoročnim fiskalnim okvirom. Konkretno: izgradnja koridora V-c i nabavka vagona za željeznice mora se kretati u okviru takve strategije i fiskalnih granica, a po takvoj formuli, znaju građani, auto-puta još zadugo neće biti. Milan Pekić