Ministar Branko Dokić otkriva planove gradnje ponuđene

Država učestvuje sa 80 kilometara, gradnja završava 2017. godine

Autoput na koridoru 5c je ekonomski opravdan projekat za Bosnu i Hercegovinu, a pod posebnim uslovima i finansijski isplativ za strane ulagače, ocjena je iz studije izvodljivosti koja je ovih dana dostavljena Vijeću ministara BiH.

Uoči zvanične objave dokumenta koji će biti vodilja državi u pregovorima sa stranim investitorima, ministar transporta i komunikacija BiH Branko Dokić je u razgovoru za Oslobođenje otkrio nekoliko mogućih scenarija ponuđenih u studiji izvodljivosti za izgradnju 290,6 (od ukupno 336) kilometara autoputa.

Sve zavisi od gradnje

Autoput će se graditi u osam odvojenih etapa od 2008. do 2017. godine, a jedan od izglednih scenarija predviđa da bi država trebala napraviti oko 80 km autoputa. Autoput će koštati 6,3 milijarde KM uz milijardu i 71 milion KM za PDV.

Da li nakon povećanja cijene gradnje za 350 miliona KM važi ocjena da je autoput dovoljno ekonomski isplativ za ulagače?

“Isplativost je opala za procenat i po, no projekat je i dalje društveno-ekonomski opravdan za BiH, ali i finansijski isplativ za strane ulagače pod određenim uslovima. Finansijska interna stopa povrata zavisiće od scenarija gradnje. Jedan scenarij iz studije izvodljivosti predviđa da država izgradi i ustupi koncesionaru dionicu Kakanj - Vlakovo u dužini od 45 km, pri čemu bi stopa povrata za cjelokupan projekat bila 6,48 posto. Prema drugom scenariju, država bi uz Kakanj - Vlakovo izgradila i dionicu od Johovca do Karuša od 15 km, te od Vlakova do Tarčina od 19,8 km. Država bi, dakle, u projektu učestvovala sa 80 km autoputa, i u tom scenariju strani investitor bi imao stopu povrata od 7,25 posto, što je više od predviđenih kamatnih stopa na kredite. Dakle, ulagačima je u oba slučaja isplativije da ulažu u autoput nego da novac drže u bankama. Re-čene kalkulacije odnose se na davanje koncesije na 30 godina na kompletan autoput te uz oslobađanje koncesionara od PDV u visini od oko milijardu KM.”

Da li spomenuti planovi potvrđuju da će država definitivno učestvovati u gradnji značajnog dijela autoputa? Nedavno ste najavili da država planira zatražiti od EU bespovratni zajam u visini trećine potrebnih sredstava za gradnju što je oko milijardu eura.

“Prema mišljenju iznesenom u studiji izvodljivosti, realno je očekivati gradnju uz učešće državnog i privatnog kapitala (PPP). Lično cijenim da će država djelimično sudjelovati u gradnji autoputa. Mi ćemo ući u pregovore sa potencijalnim investitorima, ali i paralelno raditi na pripremama za učešće države u gradnji. U fazi pristupnih pregovora za ulazak u EU imaćemo pravo korištenja ISPA fondova koji godišnje iznose preko milijardu eura. Hrvatska je tek ušla u pristupne pregovore i njoj je već odobreno 112 miliona eura. Bugarska je od 2004. za transport iz rečenih fondova dobila po 314 miliona eura, a Rumunija 461 milion eura. Izuzetno skupa gradnja autoputa biće za BiH jak argument da, kada dođe u tu fazu, traži novac iz fonda ISPA.”

Postoje li među 20-ak firmi i konzorcija, koji su iskazali interes za koncesionu gradnju autoputa, oni na koje treba ozbiljno računati?

Dodikova najava

“Na naš poziv se odazvalo nekoliko vrlo ozbiljnih firmi. Konzorcij Strabag-Buik jedini je naveo da je zainteresiran je za cijelu dionicu autoputa kroz BiH. Radi se o firmama koje trenutno rukovode izgradnjom oko hiljadu km autoputa. No, jasniju sliku o njihovim namjerama imaćemo nakon što se upoznaju sa studijom izvodljivosti.”

Šta je sa najavama malezijske vlade?

“Od toga sam očekivao mnogo više jer su ovdje imali ekskluzivitet.”

Milorad Dodik najavljuje gradnju 50-ak kilometara autoputa na koridoru kroz RS, a ministar Branković otkriva da Federacija planira graditi autoput čak do Mostara. Stiče se utisak da entiteti agresivnije rade i da preuzimaju inicijativu od države.

“Daj Bože da se njihove najave obistine. Vijeće ministara vodi projekat i stoga je pogrešno tvrditi da smo mi serviseri entiteta. Zapravo, entiteti moraju da rade mnogo žustrije nego do sada. Ne radi se, dakle, o agresivnom radu nego o agresivnoj priči iz entiteta. Nakon što smo im ustupili dio dokumentacije, FBiH i RS moraju prionuti na posao kako bi što prije obezbijedili građevinske dozvole koje su uslov za izradu glavnog projekta autoputa.”

Pripreme za gradnju

Ministar Dokić najavio je da se u narednoj godini planiraju završiti sve pripreme za gradnju prioritetnih dionica, što uključuje dobijanje građevinske dozvole i izradu dijela glavnog projekta.

Prema studiji izvodljivosti, 2008. bi započela gradnja etape od Donje Gračanice do Kaknja u dužini od 23 kilometra. Dionica bi bila puštena u promet 2011. godine. Od 2009. do 2012. bi se gradilo 59,8 km od Svilaja na sjevernoj graici zemlje do Karuša, te 58 km od južne granice sa Hrvatskom do mjesta Potoci sjeverno od Mostara. Autoput bi od 2013. do kraja 2017. bio “napadnut” na dionicama od Karuše do Donje Gračanice (61 km), te od Jablanice do Potoka (32,2 km) sjeverno od Mostara.

Od 2014. do 2017. bi se najviše gradilo i to na dionicama od Vlakova do Tarčina (19,7km), od Tarčina do Konjica (21,1 km), te od Konjica do Jablanice (14,5 km).