Privatizacija telekom operatora

U toku pripreme za prodaju BH Telecoma

Početna cijena prodaje deset posto dionica BH Telecoma iznosila bi u ovom trenutku ravno 388.422.488 KM. Shodno tome, početna cijena za prodaju 51 posto državnog kapitala u BH Telecomu iznosila bi najmanje 1.980.954.690 KM. Naravno, ako Vlada FBiH odluči poštovati propise koje je sama donijela

Vlada FBiH najvjerovatnije će uskoro krenuti s procesom privatizacije odnosno prodaje državnog kapitala BH Telecoma Sarajevo. Novac koji bi dobila od te prodaje trebao bi biti utrošen u pravljenje nekoliko cesta na području većeg bh. entiteta. Koliko su daleko otišle pripreme za prodaju BH Telecoma, svjedoči i slijedeće: upućeniji izvori, bliski vladajućim strankama, čak tvrde da je već i poznat potencijalni kupac BH Telecoma. To bi, prema tim špekulacijama, trebao biti austrijski državni telekom operator Mobilkom, na čijem se čelu nalazi bivši Sarajlija Boris Nemšić.

Politička saglasnost

Ni sam federalni premijer zapravo ne krije namjeru da proda državni kapital u BH Telecomu. U ovdašnjim medijima Branković je doslovno rekao slijedeće: “Moj stav je da ukoliko je to privatizacija radi prodaje kapitala - ja nisam za prodaju BH Telecoma. Međutim, ukoliko je privatizacija u funkciji instrumenta da ubrzamo naš razvoj - jesam za privatizaciju. Vidimo kakvo je užasno stanje u oblasti zdravstva, školstva, u osnovnoj baznoj infrastrukturi od koje zavisi ukupan ambijent za život u FBiH. Dovoljno je pogledati samo cestu od Sarajeva do Tuzle, za koju nam je potrebno pola milijarde KM. To su ceste i projekti koji su neophodni ne sutra, nego jučer. Te potrebe možemo situirati samo od velikih potencijala koje imamo u neprivatiziranom državnom kapitalu. Stoga, odluka o privatizaciji BH Telecoma nije odluka o prodaji kapitala, već hoćemo li se razvijati 30 godina ili ćemo naš razvoj ubrzati da u osnovnim potrebama traje šest do sedam godina.”

Dakle, izgleda da uopće nije upitno hoće li se ili ne prodati državni kapital u BH Telecomu. Kako saznajemo, postignuta je čak i politička saglasnost unutar Stranke za BiH i SDA da se proda državni kapital u najprofitabilnijoj bh. kompaniji, te da se novac koji će pristići od te prodaje usmjeri u izgradnju autocesta (naglašavamo da se u ovom slučaju ne radi o izgradnji koridora 5C, nego o izgradnji nekoliko brzih cesta, poput onih na relaciji Tuzla - Sarajevo, Zenica - Travnik, itd...). Ono što ostaje, zapravo nepoznato je; model kojim će se prodati BH Telecom te, naravno, njegova cijena.

Federalna vlada je očekivala da će odgovore na ta pitanja dati čuvena studija Delloitea, koja je stigla u zgradu u Alipašinoj ulici u Sarajevu prije nekoliko mjeseci. Međutim, u spomenutoj studiji nema opet ništa - niti je procijenjena najpovoljnija opcija za prodaju BH Telecoma, niti je procijenjena tržišna vrijednost ove kompanije. Skupo plaćena studija zapravo samo sugerira Vladi FBiH ono što je ona već odlučila: da pokrene proces privatizacije telekom operatora i da sama izabere jedan od nekoliko modela privatizacije, odnosno prodaje državnog kapitala.

Teoretski, Vlada FBiH ima na raspolaganju tri modela prodaje državnog kapitala u BH Telecomu. Prvi je prodaja kompletnog paketa ili dijela dionica kojim raspolaže Vlada FBiH (90 posto) u BH Telecomu. Drugi model je prodaja na berzi, a treći model je kombinacija prva dva. Izgleda da u federalnoj vladi najviše pristalica ima upravo treći model. Prema našim izvorima, federalna vlada prodala bi na tenderu 51 posto dionica BH Telecoma strateškom partneru, dok bi se istovremeno preko Sarajevske ili neke inozemne berze ponudili paketi od deset do 15 posto dionica BH Telecoma. Vlada FBiH bi, prema toj verziji, trajno zadržala paket od 26 posto dionica u najprofitabilnijoj bh. kompaniji.

Sada kada već naslućujemo i model prodaje državnog kapitala u BH Telecomu, ostaje nepoznata jedino cijena. No, ni za to Delloite nije trebao raditi skupu studiju. Naime, zakonski propisi i pravilnici u FBiH, sa svim svojim nedostacima, ipak precizno propisuju uvjete prodaje, pa čak i cijenu prodaje državnog kapitala. Naime, prema pravilniku Agencije za privatizaciju FBiH, ukoliko se državni kapital prodaje preko berze, cijena ne može biti manja od prosječne cijene u zadnjih deset dana trgovanja tim dionicama na berzi. U konkretnom slučaju BH Telecoma to znači slijedeće. U zadnjih mjesec dana dionice BH Telecoma prodavale su se na Sarajevskoj berzi u rasponu od 56,69 do 65,73 KM po dionici.

Grubo obračunato, to znači da federalna vlada, naravno pod uvjetom da želi da poštuje propise koje je sama donijela, ne bi mogla prodati BH Telecom po cijeni nižoj od 61,21 KM po dionici. Budući da BH Telecom ima emitiranih ukupno 63.457.358 dionica, od kojih Vlada FBiH kontrolira 90 posto, to znači da bi početna cijena prodaje recimo deset posto državnog kapitala u BH Telecomu iznosila ravno 388.422.488 KM. Shodno tim propisima, početna cijena za prodaju 51 posto državnog kapitala u BH Telecomu iznosila bi tačno 1.980.954.690 KM. Dakle, pojednostavljeno, za kontrolni udjel za 51 posto dionica BH Telecoma Vlada FBiH bi trebala dobiti u ovom trenutku dvije milijarde KM!

Tehnički problemi

Međutim, tu ima nekoliko tehničkih problema. Naime, sa ponudom većeg broja dionica na berzi, moglo bi doći do pada vrijednosti dionica, kao što se desilo nedavno u slučaju Bosnalijeka. Brokeri s kojima smo razgovarali tvrde da je to bila početnaslabost i neiskustvo investitora na Sarajevskoj berzi, te da zapravo nema razloga da tržišna vrijednost dionica s najavom prodaje paketa državnog kapitala pada. Druga stvar je da Vladi ostaje i opcija prodaje državnog kapitala na tenderu gdje se cijena prodaje bukvalno određuje “odokativnom” metodom. U principu, sve vlade u svijetu više vole tender prodaju, nego prodaju na berzi, jer se na tenderu mogu dogovoriti one stvari na koje se ne može utjecati prilikom prodaje na berzi.

Naprimjer, odlučite da prodate BH Telecom britanskom telekom operatoru Vodafone. Dovoljno je da u uvjete tendera stavite da u kupovini državnog kapitala BH Telecoma može učestvovati samo telekom operator koji ima više od recimo tri miliona pretplatnika i u kojem nije dominantan državni kapital - i automatski ste eliminirali sve telekom operatore iz zapadne Evrope (gotovo svi telekomi u EU-u su u većinskom državnom vlasništvu). Osim toga, na tenderu možete postaviti i uvjet da cijena nije presudna za prodaju. Jednostavno, recimo, navedete da se s više poena boduje plan investiranja u kompaniju, zadržavanje postojećeg broja radnika i primanje novih, te plan razvoja i uvođenja novih tehnologija i prodajna cijena automatski postaje irelevantna. To praktično znači i da na tenderu državni kapital ne mora biti prodan najboljem ponuđaču, odnosno onome ko ponudi najvišu ili najbolju cijenu.

No, izbor modela prodaje Vlada FBiH će najvjerovatnije, kako saznajemo, biti preciziran u posebnom zakonu koji se navodno već priprema. U njemu će se precizirati najbitniji elementi prodaje dva telekom operatora (BH Telecom i HT Mostar, čijih 49 posto dionica već kontrolira njemački državni operator Deusche Telekom), a njegova prva verzija trebala bi se pojaviti na jesenjem zasjedanju federalnog parlamenta. Prema već utvrđenoj dinamici, svi formalni uvjeti (izbor konsultanta, raspisivanje tendera) trebali bi biti ispunjeni do kraja 2007. godine, a novi vlasnici BH Telecoma (Mobilkom?) i HT-a Mostar (Deutsche Telekom) trebali bi biti poznati do proljeća naredne godine.