Nakon
odluke o prodaji “Telekoma Srpske”
Vlada
FBiH kreće u privatizaciju “BH Telecoma” i “HT-a
Mostar”
Nakon što je Vlada RS započela proces prodaje
“Telekoma Srpske”, Federalna vlada se opredijelila
se da pristupi hitnom procesu privatizacije
“BH Telecoma” i “Hrvatskih telekomunikacija
Mostar”.
Na ovakav potez Vlada FBiH odlučila se nakon
sagledavanja mogućih posljedica prodaje “Telekoma
Srpske” koje bi nastupile po federalne operatore.
Ministarstvo prometa i komunikacija i Agenciju
za privatizaciju FBiH (APF) Vlada je zadužila
da pripreme paket mjera potrebnih da bi se ušlo
u proces privatizacije i raspisivanje tendera.
Dobre podloge i pripremljene dokumente Vlada
već ima na bazi ranije urađenih studija telekom
operatora u FBiH, te konsultantske kuće “Deloitte”.
Članovi Vlade FBiH jučer su iskazali i ogorčenje
na međunarodnu zajednicu koja je ranijih godina
insistirala na usklađivanju svih zakona koji
se tiču velikih sistema u oba bh. entiteta i
istovremenoj privatizaciji telekomunikacijskog
i elektroenergetskog sektora. -
Očito je da je međunarodna zajednica odustala
od tog koncepta i žao nam je što je Republici
Srpskoj dopušteno da u proces privatizacije
uđe samostalno. Međutim, nema potrebe ulaziti
u motive zašto je to tako, ali mi ne smijemo
sjediti skrštenih ruku i dozvoliti obezvređivanje
najvrednijih državnih potencijala - zaključio
je Gavrilo Grahovac.
Inače, državni kapital u “BH Telecomu” iznosi
90 posto, u “HT-u Mostar” taj procenat je 63,
a u HT Mobilnim komunikacijama “Eronet” udio
države je 32 posto.
Prema analizi, prodaja jednog telekoma prije
drugih i umanjenje vrijednosti neprivatiziranih
operatora u FBiH moglo bi nanijeti štetu državi
BiH i do milijardu maraka, a sigurno je da bi
početni gubitak za “BH Telecom”, “HT Mostar”
i “Eronet” iznosio najmanje 400 miliona.
Procijenjeno je da je scenarij na planovima
privatizacije “Telekoma Srpske” posebno opasan
za “BH Telecom”. Kompanija koja se prva proda
bila bi daleko tehnološki i komercijalno iznad
ostalih, a snižavanjem cijena znatno bi povećala
korisničku bazu.
I zbog toga se mnogi pribojavaju da neće biti
ponuda s realnim cijenama za kupovinu bh. operatora.
U toj situaciji kao potencijalni kupci mogle
bi se naći i neke trećerazredne kompanije s
jeftinim ponudama koje ne bi imale svoj novac,
nego bi uzimale kredite koje bi vraćale crpeći
profit iz bh. telekoma.
Ono što svakako ne treba zanemariti jeste i
činjenica da su ključni potencijalni investitori
trenutno u finansijskim poteškoćama. Tako, naprimjer,
eksperti ukazuju i na gubitke koje je “Deutsche
Telecom” zabilježio prije tri godine u iznosu
većem od 20 milijardi eura.